Ekonomija Albanije
SADRŽAJ
2
UVOD
Albanija sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru,
Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na
zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija.
Albanija je jedna od najsiromašnijih europskih država. Polovica gospodarski aktivnog
stanovništva se bavi poljoprivredom, a petina radi u inozemstvu. Ekonomski problemi su,
između ostalih, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija, i organizirani kriminal. Gospodarsko
samoizoliranje za doba Envera Hoxhe i novčarske manipulacije 1990-ih su još više pogoršale
i obeznadile gospodarsku sliku te zemlje.Zemlja praktički nema izvoz, a uvozi velike
količine hrane iz Grčke i Italije. Priljev novca je mahom od financijske pomoći i od ljudi koji
rade u inozemstvu.
Albanija ima obalu na dva europska mora, Jonsko i Jadransko. Jonsko more je poznato po
čistoj, bistroj vodi, od Valone do grčke granice. Na Jadran Albanija izlazi od Valone do
granice sa Crnom Gorom. Taj dio Jadrana poznat je po pješčanim plažama.Do 2000., jonske
plaže su bile prilično naseljene, ali samo lokalnim stanovništvom. Između 1990. i 2000.
godine, zemlja je prošla kroz političke, ekonomske i socijalne prevrate. Od tog razdoblja je
Albanija povećala postotak zaposlenosti i suzbila korupciju, što je ojačalo turizam.

4
Ekonomski pokazatelji:
BNP (2012) 12,39 mlrd. USD
Udio BDP-a po sektorima (2010):
poljoprivreda 20,4%, industrija 19,1%, usluge 60,5%
Udio zaposlenih po sektorima (2012):
poljoprivreda 47,8%, industrija 23%, usluge 29,2%
Nezaposlenih (2012) 13%
Inflacija (2012) 2%/god.
Realan rast gospodarstva (2010) 3,5%/god., (2011) 3%/god. (2012) 0,5%/god
Uvoz (2012) 5,2 mlrd. USD
Izvoz (2012) 2,1 mlrd. USD
1.1. Aktualno stanje u ekonomiji
Albanija ni u 2012. godine nije bila pogođena svjetskom recesijom i bilježila je blagi rast
BDP-a od 1,6% a u 2013. godini očekuje stopu rasta BDP-a od 1,4%. Stopa inflacije u 2012.
godini iznosila je 2,0% a i u 2013. godini očekuje se također ista stopa inflacije.
Od prirodnih resursi, Albanija raspolaže značajnim rezervama nafte (dnevno proizvode 6400
barela) i prirodnog gasa. Reserve gasa se procjenjuju se na blizu 30 miliona kubnih metara što
zadovoljava domaću potražnju. Pronađena su tri nova naftna polja koja se nalaze na
sjeveroistoku zemlje i data su pod koncesiju kanadskoj firmi “Petomanas Energy”.
Poljoprivreda koja zapošljava 55% ukpnog broja zaposlenih, u ukupnom BDP-u sudjeluje s
20%. Proizvode uglavnom za vlastite potrebe (pšenicu, kukuruz, duhan, smokve i masline).
Albaniju je 2012. godine posjetilo 3,4 milijuna stranih turista, što predstavlja rekordan broj do
sada. Od tog broja 65% se odnosi na posjetitelje iz Kosova, Makedonije i Crne Gore.
5
Za izgradnju hidroelektrana dodijeljeno je 150 koncesija a planirana je izgradnja 440 malih
HE. Prema statističkim pokazateljima Albanija iskorištava manje od 50% svog
hidropotencijala. Albanija ima najniže stope poreznog opterećenja u Europi. Ekonomski
potencijali za ulaganje i razvoj nalaze se u području energetike, rudarstva, turizma i
poljoprivrede.
1.2. Porezi i carine
Poreska struktura :
1. Porez na dobit: 10%
2. Porez na dodanu vrijednost (PDV):
20% standardna stopa
10% snižena stopa (za medicinske proizvode)
Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima):
1. Prosječna tarifa vezana za sve proizvode: 3,2%
2. Prosječna tarifa vezana za poljoprivredne proizvode: 7.9%
3. Prosječna tarifa vezana za industrijske proizvode: 2,9%
Dokumenti potrebni za izvoz su:
Tovarni list (CMR),
Uvjerenje o porijeklu,
Komercijalna faktura,
Lista pakovanja,
JCI – Jedinstvena carinska isprava (carinska deklaracija),
Uvjerenje o kvalitetu (uvjerenje o tehničkim standardima ako je riječ o tehničkim
proizvodima ili uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti ako se radi o prehrambenim
proizvodima)
1.3. Turizam kao izvor ekonomskog razvoja albanije
Iako je mnogo onih koji u to ne bi povjerovali, turizam sve više postaje oslonac ekonomskog
razvoja Albanije.Svi koji često imaju običaj za čovjeka "siromašnije" građe kazati "razvijen
kao albanski turizam", po svemu sudeći, uskoro će ostati bez omiljene izreke, jer turističi
potencijali te zemlje obećavaju, a vrtoglavi rast priliva turista iz svih dijelova Evrope
ohrabruje.Albanija se sastoji mahom od brdovitog i planinskog terena i ima blagu klimu, što
turisti, naravno, pozdravljaju. Godišnji nivo padavina je najviši u Evropi, ali su ljeta
uglavnom suva.Temperature u julu i avgustu u toj zemlji su prilično visoke, te u prosjeku, u
Tirani, prijestonici te države, iznose oko 29 stepeni Celzijusovih, dok su južniji gradovi još

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti