Odlomak

1. UVOD

Još u drevnim kulturama Grčke, Egipta, Rima i Mesopotamije, postoje dokazi o postojanju razvijenih ekonomskih sistema. Krajem srednjeg veka, sa pojavom velikih trgovačkih kuća u Italiji zaživela je teorija o maksimalizaciji profita, a trgovanje je postalo koordinisano iz jednog centra. Ali, za stvaranje uslova za pojavu revizije nije bila dovoljna pojava dvojnog knjigovodstva, nego tek industrijska revolucija, u Velikoj Britaniji 1780. godine. Vrlo brzo osnovane su i prve institucije, u Edinburgu – Društvo računovođa i u Velikoj Britaniji – Institut ovlašćenih računovođa Engleske i Velsa.

Revizija je, u ekonomskom smislu, sistematizovan proces objektivnog, nezavisnog, profesionalnog prikupljanja dokaza o efektima poslovanja i drugih odluka u njihovom finansijskom iskazu na osnovu kojih se izražava nezavisno i stručno uverenje o istinitosti, objektivnosti i skladnosti sa normama istih. Značaj državne revizije je višestruk, a najbolje se može sagledati ako se u obzir uzmu:

 visina sredstava koja se prikupljaju u državni budžet;
 delatnosti koje se finansiraju iz budžeta;
 proces planiranja budžeta;
 mogućnost neracionalnog i protivzakonitog trošenja finansijskih sredstava iz budzeta;

Sve nastale promene evidentiraju se u poslovnim knjigama na osnovu urednih i verodostojnih knjigovodstvenih isprava i dokumenata, koji su dokazi o nastanku, karakteru i verodostojnosti tih transakcija i poslovnih događaja. Primenom propisanog kontnog plana podaci o poslovnim događajima i transakcijama se u poslovnim knjigama evidentiraju kao promene vrednosti i stanja pojedinih kategorija imovine, obaveza i kapitala pravnog lica, te kao njegovi prihodi, rashodi, finansijski rezultat i njegova raspodela. Menadžment savremenog privrednog društva suočen je sa potrebom donošenja poslovnih odluka u vezi sa ostvarivanjem poslovnih ciljeva. Dobrim delom odluke koje menadžment donosi zasnivaju se na informacijama produkovanim u računovodstvenom informacionom sistemu. Sistem internog nadzora koji uključuje sve mere pažnje usmerene na sprečavanje grešaka prekomernih troškova i prevare, proverava i obezbeđuje pouzdanost informacija.

Ključni zadatak internog nadzora jeste da kontroliše sve delove preduzeća da li dosledno redukuju poslovnu politiku usvojenu na početku poslovnog perioda, kao i da o tome podnose informaciju menadžmentu privrednog društva. Za pojačano interesovanje za uspostavljanje internog nadzora razlog više su i prisustvo nelojalne konkurencije, povećane korupcije i erozije poslovnog morala. Strukturu sistema internog nadzora čine, u prvom redu, interna kontrola i, s druge strane, interna revizija. U savremenoj finansijskoj literaturi nije došlo do uobličenja jedinstvene definicije fiskalne politike, koju bi jednoglasno zastupali svi teoretičari javnih finansija; pomenuta činjenica ima ishodište u neslaganju u stavovima, koje izlažu različiti autori, a u vezi sa ulogom fiskalne politike u uslovima savremenog ekonomskog funkcionisanja.
Ključni doprinos nastanku i razvoju ekonomske discipline dao je Džon Majnard Kejnz (1883-1946), engleski ekonomista i filozof. Paralelno sa terminom fiskalna politika, u savremenoj literaturi sreću se i sinonimi, odnosno, aproksimativne verzije ovog termina, kao što su:

 kompenzatorne finansije;
 funkcionalne finansije;
 fiskalni intervencionizam, itd…

U središtu Kejzovih tumačenja jeste ukupna agregatna tražnja, sačinjena od potrošnje, sa jedne, i investicija, sa druge strane. Ukupnu agregatnu tražnju potrebno je stimulisati svim merama (povećati sklonost ka potrošnji). U tom kontekstu, država treba aktivno da utiče na stvaranje dodatne investicione i potrošne tražnje, i to politikom javnih radova, kao i raznim oblicima rashoda, kako bi se kompletirala i podržala privatna inicijativa. U domenu politike javnih prihoda, Kejnz je pristalica progresivnog zahvatanja, posebno prihoda, namenjenih štednji, a ne investicijama i potrošnji. Kejnz naročito naglašava potrebu da se, u periodima depresije, preduzimaju mere u pravcu povećanja rashoda, uz smanjenje nivoa oporezivanja stanovništva. Mere aktivne fiskalne politike potrebno je preduzeti nakon preduzimanja mera iz domena monetarne politike.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari