Tržište faktora proizvodnje Pregled
U N I V E R Z I T E T U B E O G R A D U
Beogradska poslovna škola
S E M I N A R S K I R A D
Tržište faktora proizvodnje
Nova Varoš, 2011.
Tržište faktora proizvodnje
Predmetni nastavnik:
Student:
Prof. dr Jovo Jednak
Bajraktarević Elvisa
3CR0015/10
SADRŽAJ:
1.1.........................Tražnja preduzeća za inputima (efekat autputa pri povećanju plata)
1.2................................Ponuda radne snage (dohodak, dokolica i oportunitetni trošak)
1.3.................Tražnja za radom, izvedena tražnja, transferne zarade ekonomska renta
1.4.Granični fizički proizvod rada, vrednost graničnog proizvoda i opadajuća granična
1.5.. .Smanjenje graničnog fizičkog proizvoda rada i graničnog prihoda proizvoda rada
2.1................Tražnja za uslugama kapitala i vrednost marginalnog proizvoda kapitala
2.3..............Uspostavljanje ravnoteže na tržištu usluga kapitala kratkom i dugom roku
Student:
Elvisa Bajraktarević 3CR0015/10
[2]

Tržište faktora proizvodnje
Da da bi se moglo proizvoditi potrebno je pronaći odgovarajuće inpute koji
će se primenjivati u proizvodnji. Inputi koji uticu u proizvodnji pronalaze se na
tržištim faktora proizvodnje (
rada, kapitala i zemlje
) na kojima se prikupljaju i koji
se koriste u proizvodnom procesu. Tržište predstavlja osnovnu instituciju
ekonomskog sistema na kome se odvija ustaljen oblik razmene, prema uslovima
ponude i tražnje.
Kroz seminarski rad razmatraće se tržište faktora proizvodnje. Odnosno
faktori proizvodnje koji određuju ponudu i tražnju. Biće razmatrane krive ponude i
tražnje za inputima kao i efekat suspstitucije.
1.Tržište faktora proizvodnje
Faktori proizvodnje imaju svoju cenu. Njihova cena zavisi od ponude i
tražnje. Za zemlju se plaća
renta
, za rad se plaća
nadnica
, a za kapital se plaća
kamata
. Faktori proizvodnje se prodaju na tržištu faktora proizvodnje. Ponuda i
tražnja za faktorima proizvodnje ima određene specifičnosti u odnosu na ponudu i
tražnju dobara i usluga o kojima će biti reči u narednim celinama.
1.1.
Tražnja preduzeća za inputima (efekat autputa pri
povećanju plata)
Student:
Elvisa Bajraktarević 3CR0015/10
[4]
Tržište faktora proizvodnje
Tražnja za nekim ekonomskim dobrom raste sa svakim padom cena, a smanjuje
se sa svakim porastom cena
, to podrazumeva prema
Marschall-u
zakon tražnje
.
Danas se u svim savremenim udžbenicima ekonomije tržišna stanja prikazuju
grafičkim instrumentima koje je prvi prikazao
Marschall
.
Tražnja za faktorima proizvodnje predstavljena je graničnim prihodom
proizvoda
MRP
(
M
arginal
R
evenue
P
roduct
) koji donosi svaka jedinica proizvoda. S
obzirom na činjenicu da preduzeće želi maksimirati svoj profit, ono mora pravilno
planirati pribavljanje inputa za svoje potrebe u određenom vremenskom periodu.
Inputi koji se koriste u procesu proizvodnje, predstavljaju ukupne troškove firme.
Recimo u slučaju kada je tehnika skupa potrebno je angažovati više radne snage –
radno intezivno privređivanje
, dok u situaciji kada je radna snaga skupa potrebno je
angažovati više tehnike –
kapitalno intezivno privređivanje.
Iz činjenice da su faktori
proizvodnje ograničeni i nedovoljni, oskudica jednog faktora kompenzuje se nekim
drugim faktorom koga ima znatno više pa već opisani efkat se naziva
efekat
supstitucije
.
Efekat na autput
se ostvaruje tako što povećanje cena faktora proizvodnje
povećava ukupne i marginalne troškove firmi koje koriste faktore proizvodnje čije
cene su povećane.
Efekat autputa
smanjuje tražnju za svim inputima, odnosno podrazumeva
izvedenu tražnju.
S obzirom na činjenicu da viša cena bilo kog inputa u proizvodnji menja nivo
autputa koji maksimira profit. Iz tog razloga potrebno je pre samog procesa
započinjanja proizvodnje daoneti odluku koji ćemo input
koristiti u proizvodnji.
Viša nadnica pri proizvodnji finalnog proizvoda uslovljava preduzeća da
preusmere radnu snagu na kapital i obrnuto.
A. Marschall, Principles of Economics, (predgovor drugom izdanju, 1891. god.)
Student:
Elvisa Bajraktarević 3CR0015/10
[5]

Tržište faktora proizvodnje
prvobitnoj nadnici (
P
0
), dugoročna kriva marginalnog troška je
LMC
0
,
pa se profit
maksimira u tački
E
0
.
Kada je u pitanju
D,D
kriva tražnje koja je horizontalna onda će se dugoročni
marginalni troškovi pomeriti sa
LMC
0
na
LMC
1
.
Ako cena dnevnice ostane ista (
P
0
)
doći će do smanjivanja proizvodnje autputa
sa
Q
0
na
Q
1
, a nova tačka ravnoteže
postaje u
E
1
.
Pad autputa dovodi do smanjenja tražnje za bilo kojim inputima
proizvodnje.
Kada se radi o
D
’
D
’
krivoj (
kriva manje elastična
) onda je za promenu marginalnih
troškova sa
LMC
0
na
LMC
1
znatno manji pad autputa
(
Q
2
), a preduzeće se nalazi u
tački ravnoteže
E
2
. A cena dnevnice koju preduzeće mora platiti inputu je
P
2
.
Dakle,
tražnja za nekim ekonomskim dobrom raste sa svakim padom cena, a
smanjuje se sa svakim porastom cena
.
Na osnovu grafikona zaključuje se da tražnja za radnom snagom kao
inputom u proizvodnji predstavlja izvedenu tražnju.
1.2.
Ponuda radne snage (dohodak, dokolica i oportunitetni
trošak)
Ponudu radne snage podrazumeva zajedničku karakteristiku za sve ljude, a
to je njihova spremnost da rade. Dakle,
ponuda radne snage obuhvata sve pojedince
koji rade ili traže posao.
Ponuda može biti iskazana na osnovu broja sati koje radnici
žele da provedu na poslovima koji donose zaradu (
platu, nadnice, najamninu,
nadnicu i sl
.
) u fabrikama, na poljoprivrednim imanjima, u trgovini, državnoj
administraciji ili ustanovama. Osnovne odrednice ponude rada su:
brojnost stanovništva,
način na koji oni provode svoje vreme.
Student:
Elvisa Bajraktarević 3CR0015/10
[7]
Želiš da pročitaš svih 26 strana?
Prijavi se i preuzmi ceo dokument.
Slični dokumenti
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.