MATURSKI RAD

Smer:
Obrazovani profil:
Školska godina:

Predmet:
Tema:

Učenik:                                                                                                Mentor:

  

Sadržaj:

Osnovni pojmovi............................................................................................................
Memorijski medijumi.....................................................................................................
Podela memorije.............................................................................................................
Paramerti memorije........................................................................................................
Struktura memorijskog sistema......................................................................................
Hijerarhija memorija......................................................................................................
Registarska memorija.....................................................................................................
Stek memorija.................................................................................................................
Operativna memorija......................................................................................................
Segmentacija memorije..................................................................................................
Čitačka memorija..........................................................................................................
Asocijativna memorija..................................................................................................
Keš-memorija................................................................................................................
Problemi korišćenja keš-memorije...............................................................................
Dvonivovske i podeljene keš-memorije........................................................................
Keš-memorija diska......................................................................................................
Virtuelna memorija.......................................................................................................
Memorijske stranice......................................................................................................
Prevođenje virtuelnih adresa.........................................................................................
Zamena stranica............................................................................................................

MATURSKI RAD: Memorije

2

3
3
3
4
4
5
6
7
8
9

10
12
13
14
15
16
16
17
18
18

background image

MATURSKI RAD: Memorije

Za opis karakteristika memorije koristi se više različitih parametara od kojih su osnovni 

sledeći:

1)

kapacitet memorije – 

broj bajtova ili bitova koji se mogu zapamtiti na memoriji;

2)

vreme pristupa ili kašnjenje –

  vremenski interval koji protekne od dovođenja 

signala za definisanje pristupa do završetka upisa ili čitanja;

3)

memorijski ciklus –

 minimalni dozvoljen vremenski interval između dva uzastopna 

pristupa   memoriji.   Memorijski   ciklus   nemože   biti   kraći   od   vremena   pristupa,   a 
obično je nešto duži od njega;

4)

jedinica prenosa –  

za operativnu memoriju jedinica prenosa je memorijska reč, 

tj.broj bitova koji se istovremeno čita ili upisuje;

5)

brzina prenosa podataka –

  broj bitova, bajtova ili memorijskih reči koje uređaj 

može preneti u jednoj sekundi posle postavljanja upisno-čitajuće glave na početak 
bloka ili segmenta podataka;

6)

cena 1 bita memorije –

 odnos ukupne cene memorije prema kapacitetu memorije.

Struktura memorijskog sistema

Osnovni cilj 

memorije 

računara jeste da opslužuje centralni procesor i druge delove za 

obradu podacima i programima. Dve osnovne operacije koje obezbeđuje memorija su:

1) pamćenje (upis) podataka i
2) pozivanje (čitanje) podataka.

Za   obezbeđivanje   ovih   operacija   memorijski   sistem   dobija   upustva   od   centralnog 

procesora, a pre svega koje funkcije treba da izvrši (upis ili čitanje) i gde (adresa). Pri tome 
centralni procesor obezbeđuje podatke koje treba zapamtiti pri operaciji upisa, odnosno mesto za 
podatke koji se dobijaju operacijom čitanja.

Da bi memorija mogla izvršavati svoje funkcije, treba obezbediti i upravljanje. Zbog toga 

svaki memorijski sistem poseduje dva osnovna funkcionalna dela:

upravljačku jedinicu memorije i

memorijski medijum (slika 1).

Slika 1 – 

Opšta organizacija memorijskog sistema

4

        Podaci                     Upravljanje

UPRAVLJČKA JEDINCA

MOMERIJE

- Kola za čitanje/upis
- Kola za sinhronizacione 

signale

- Kola za druge 

upravljačke signale

MEMORIJSKI

MEDIJUM

Instrukcija

Dekoder

Podaci

CENTRALNI PROCESOR

MEMORIJSKI MEDIJUM

Adresa

Podaci

MATURSKI RAD: Memorije

Hijerarhija memorija

Većina   računara   radi   mnogo   efikasnije   ako   osim   operativne   memorije   postoji   spoljna 

memorija. Pri tome se u operativnoj memoriji nalaze samo podaci i programi koje procesor 
koristi   u   datom   trenutku.   Svi   ostali   podaci   čuvaju   se   na   spoljnoj   memoriji   i   prenose   se   na 
operativnu memoriju kada su potrebni.

Ukupno raspoloživa memorija može se razmatrati kao hijerarhijski sistem komponenata 

koji se sastoji od svih uređaja za čuvanje podataka koje koristi računarski sistem. Zbog toga se 
memorija računara organizuje u hijerarhijsku strukturu memorijskih uređaja koji na pojedinim 
nivoima imaju različite brzine i kapacitete (slika 2).

U računaru se koriste sledeće memorije:

registarska memorija,

keš memorija (ultra brza memorija, priručna memorija),

operativna memorija (osnovna memorija, glavna memorija),

keš memorija diska,

spoljna memorija sa direktnim pristupom (magnetni diskovi) i

memorija sa sekvencijalnim pristupom (magnetne trake).

Navedeni redosled momorija odgovara smanjenju nivoa u hijerarhiji, smanjenju brzine i 

cene po jednom bitu a povećanju kapaciteta.

Slika 2 – 

Hijerarhija memorija

Svaki nivo može da sadrži više modula (primeraka) odgovarajućih uređaja za dobijanje 

potrebnog kapaciteta datog nivoa memorije. Ovakva hijerarhijska struktura omogućava da se 
ekonomski efikasno usklade čuvanje velikog broja podataka sa brzim pristupom podacima u 
procesu njihove obrade.

Na donjem nivou hijerarhije nalaze se relativno spore magnetne trake koje se koriste, pre 

svega, za arhiviranje podataka. Sledeći nivo čine magnetni diskovi koji se koriste kao spoljni 
memorijski uređaji za trajno čuvanje podataka i programa. Keš-memorija diska služi za bafer koji 
čuva značajan deo ulazno izlaznog prenosa, smanjujući tako efektivno vreme pristupa i zahtevani 
broj   pristupa   na   disku.   Centralno   mesto   ima   operativna   memorija   koja   može   neposredno 
razmenjivati podatke sa centralnim procesorom i sa perifernim uređajima. Kada su procesoru 
potrebni podaci kojih nema u operativnoj memoriji, oni se unose iz keš-memorije diska ili sa 
spoljne   memorije.   Keš-memorija   služi   za   povećanje   brzine   obrade   pomoću   koje   tekuće 
instrukcije i tekući podaci mogu da se prenose u centralni procesor velikom brzinom. Time se 
kompenzuje razlika u brzini rada procesora i vremena pristupa operativnoj memoriji, jer je vreme 
pristupa kes-memorije približno jednako brzini rada centralnog procesora. Registarsku memoriju 
čini skup registara zžu procesoru ili posebna registarska polja (registarske matrice), a služi pre 
svega za privremeno pamćenje operanada i međurezultata.

5

Centralni

Registri

procesor

Keš 

memorija

Operativna 

memorija

Keš memo-

rija diska

Spoljna

memorija

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti