SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Seminarski rad iz kolegija Ekologija u prometu:
ENERGIJA I ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA
:
1. Uvod
Zaštita okoliša postaje predmetom sve većeg zanimanja i brige širom svijeta.
Čist zrak i nezagađena voda postaju svakim danom sve važniji jer se njihov
nedostatak sve više osjeća. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog
omotača već su sada zabrinjavajuća pitanja. To dovodi do toga da se problemu
zaštite okoliša priđe mnogo ozbiljnije i sustavnije.
U navećoj mjeri na okoliš i ekosisteme utječu proizvodnja, transport i
korištenje energije. Kada se radi o energiji,njezin utjecaj je gotovo uvijek štetan i
negativan za okoliš, kreće se od direktnih ekoloških katastrofa poput izlijevanja
nafte, kiselih kiša i radioaktivnog zračenja do indirektnih posljedica poput
globalnog zatopljenja. Budući da će energetske potrebe čovječanstva nastaviti
rasti u idućih nekoliko desetljeća, neophodne su mjere kojima bi se utjecaj
eksploatacije energije na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru.
Stalni gospodarski razvitak zahtjeva sve više energije. Danas se najveći
postotak energije dobiva iz neobnovljivih izvora koji su ograničeni i ekološki
neprihvatljivi. Najopasniji izvori energije trenutno su fosilna goriva, tj. ugljen,
nafta i prirodni plin, a potencijalnu opasnost predstavlja i iskorišteno
radioaktivno gorivo iz nuklearnih elektrana (visoko radioaktivni otpad).
Moderno društvo jednostavno je nezamislivo bez fosilnih goriva (prirodnog
plina, nafte i ugljena), to su izvori energije koji pokreću moderni industrijski
svijet. Vlade bogatih država još se uvijek ne odlučuju na ozbiljnije investicije u
čišće, obnovljive izvore energije poput energije vjetra, energije Sunca i
geotermalne energije, nego su još uvijek fokusirane na fosilna goriva kao glavne
industrijske energente.
1
2. Fosilna goriva
U fosilna goriva spadaju ugljen, nafta i prirodni plin. Oni imaju daleko najveći
negativni utjecaj na okoliš. Kako je osnova fosilnih goriva ugljik, normalnim
sagorijevanjem tog goriva nastaje ugljični dioksid (CO
2
) koji je staklenički plin.
Taj ugljični dioksid većinom završava u atmosferi i svojim stakleničkim učinkom
uzrokuje globalno zatopljenje. Još opasniji je plin koji se oslobađa prilikom
nepotpunog sagorijevanja goriva (sagorijevanja bez dovoljne količine kisika), a
to je ugljični monoksid (CO). Ugljični monoksid je izuzetno otrovan plin bez boje,
okusa ili mirisa, a koncentracija od samo 0.6% izaziva kod ljudi smrt nakon 15
minuta disanja.
2.1. Nafta i prirodni plin
Nafta je fosilno gorivo koje se najviše iskorištava u proizvodnji energije. Oko
dvije trećine energetskih potreba u svijetu podmiruje se trošenjem nafte i plina,
u čemu nafta sudjeluje s oko 40 posto. Potrošnja nafte raste iz dana u dan, a
najavljuju se i problemi njezina iscrpljivanja koji bi već u bliskoj budućnosti
mogao prouzročiti pad proizvodnje i tako daljnji porast njezine cijene. Nafta je u
20. stoljeću preobrazila promet i promijenila industriju. Ali isto tako onečišćuje
okoliš kako se koristi u proizvodnji energije, industriji, prometu te može
uzrokovati velike katastrofe ako dođe do izljevanja (slika 1.).
Postoji više načina
kako može doći do izljeva nafte od kvarova na opremi, ratova između država,
2
