Odlomak

UVOD

Počeci evropskih integracionih procesa
Ideja o ujedinjenoj Evropi datira od davnina. Javlja se u delima Viktora Igoa, Emanuela Kanta. Projekti ujedinjenja su varirali izmedju dobrovoljnih I nasilnih, ali je predmet paznje usmeren samo na one mirnodopske.Pokret Panevropske unije je svojim idejama obeležio period između dva svetska rata (Adenauer, Pompidu -clanovi). Aristid Brijan je 1929. godine u Drustvu naroda izneo projekat Ujedinjene Evrope
-Proces razvoja evropske integracije karakterišu dva pristupa: federalistički funkcionalistički. Pored toga postojala je I ideja ujedinjenja putem konfederacije. Primenom funkcionalističke metode nastala je EZUČ, 1951.- sektorsko, postepeno ujedinjavanje sa krajnjim ciljem povezivanja svih sektora u jednu celinu .Šumanova deklaracija (1950.) sadržala je predlog Nemačkoj da se pod zajedničku kontrolu stavi proizvodnja uglja i čelika, pod okriljem EZUČ. Federalizam podrazumeva integrisanje drzava kroz njihovo veliko odricanje od suverenosti u korist jedne para-drzavne tvorevine na medjunarodnom planu Stvaranje EZUČ
To je prva međunarodna organizacija sa elementima supranacionalnosti:
Delegirana suverena prava država članica na EZUČ u Ugovorom određenoj granici (ugovor-zakon)
• Većinsko odlučivanje,
• Organi Zajednice su nezavisni od nacionalnih interesa,
• Pravni akti EZUČ imaju veću pravnu snagu od nacionalnih ako proističu iz ovlašćenja EZUČ, a neki su i direktno primenljivi.
-Cilj osnivanja EZUČ je stvaranje zajedničkog tržišta uglja i čelika kroz ukidanje svih restrikcija trgovini ovim proizvodima.Prethodnice stvaranja EZUČ bile su prilike u ratom uništenoj Evropi i Maršalov plan pomoći SAD.
Neposredni uticaj na formiranje Saveta Evrope maja 1949. sa sedištem u Strazburu – baza delovanja je konsenzus
Cilj osnivanja: zaštita ljudskih prava i parlamentarne demokratije (Evropska konvencija o ljudskim pravima, 1950, Sud za ljudska prava).

1. PRIRODA EVROPSKE UNIJE
-Evropsku uniju je teško teorijski definisati, iz dva osnovna razloga. Prvo, Unija je savremen i dinamičan fenomen. Drugo, Evropska unija je danas toliko kompleksna da svaki pokušaj sveobuhvatnog teoretisanja o njoj ostaje isuviše načelan, vremenski ograničen i delimičan.
-Uopšteno govoreći, integracija podrazumeva sastavljanje odvojenih delova u celinu. Pri tome, definicije integracije od strane ekonomista i politikologa se razlikuju. Dok prvi, ekonomisti, pretežno insistiraju na precesima spajanja nacionalnih ekonomija, drugi, politikolozi, se više fokusiraju na efekte integracije po nacionalni suverenitet država i na ponašanje političkih struktura u procesu političkog odlučivanja (R. A. Jones, 2001: 35). Iako se u ovoj knjizi veća pažnja posvećuje procesima ekonomskog integrisanja evropskih zemalja, naglašavamo da su ekonomski, politički i institucionalni procesi u stvarnosti snažno isprepletani i neodvojivi.
-Postoje dva ključna oblika integracije: voljne i nevoljne integracije. U istoriji ljudskog društva postoje mnogi primeri nevoljnog oblika integrisanja, poput nasilnog integrisanja više samostralnih država nakon boljševičke revolucije u sovjetsku federaciju, regionalne ekonomske integracija zemalja u Istočne Evrope u toku komunističke vladavine, i drugih.
– Za razliku od takvih primera, Evropska unija je zasnovana na principu dobrovoljnosti, jer se ni jedna zemlja ne prisiljava na priključenje, niti se ijedna zemlja sprečava da napusti Evropsku uniju. Važna karakteristika evropskog integracionog procesa je da je Evropska unija od svog nastanka razvijala dobrovoljnu političku i ekonomsku integraciju zemalja članica.
-Tokom čitavog istorijskog razvoja Evropske unije postavljalo se pitanje njene prirode: da li je Evropska unija federalna, konfederalna država, ili međunarodna organizacija? Unija ima mnogo karakteristika federalne države, poput sve moćnijeg parlamenta i suda pravde. Takođe, Evropska unija ima svoju redistributivnu politiku (uglavnom u oblasti poljoprivrede, regionalnog razvoja, društvenih fondova i podrške razvoju) i regulatornu politiku (koja je proizvod detaljnog procesa pregovaranja).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 19 stranica
  • Ekonomija Evropske unije Prof.dr. Miodrag Paspalj
  • Školska godina: Prof.dr. Miodrag Paspalj
  • Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
  • Srbija,  Beograd,  Beogradska poslovna škola – Visoka škola strukovnih studija  

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari