Falsifikovanje novca
FALSIFIKOVANJE NOVCA
(seminarski rad)
Mentor: Student:
Prof. dr Dragomir Jovičić
Anja Pavlovic, 213/13
Novi Sad
1
SADRŽAJ
UVOD..................................................................................................................3
1. FALSIFIKOVANJE NOVCA............................................................4
1.1. Pojam i oblici ispoljavanja...........................................................................4
1.2. Zaštita novčanica.........................................................................................6
1.3. Organizacija i način falsifikovanja..............................................................9
1.4. Stavljanje lažnog novca u opticaj (rasturanje)............................................12
1.5. Otkrivanje..................................................................................................13
1.6. Razjašnjavanje i dokazivanje.....................................................................14
ZAKLJUČAK........................................................................................................................16
LITERATURA......................................................................................................................17
2

1. FALSIFIKOVANJE NOVCA
1.1. Pojam i oblici ispoljavanja
Falsifikovanje predstavlja stvaranje lažnih predmeta, kojima se pridaju svojstva koja
oni nemaju ili menjanje (preinačavanje) pravih predmeta u pogledu njihove sadržine, onlika i
vrednosti. Falsifikovanje koje se vrši u cilju prevare, društvo je opasno i određeno je kao
krivično delo. Falsifikovanje novca jeste krivično delo koje spada u krivična dela protiv
privrede u koja spadaju i: falsifikovanje hartija od vrednosti, falsifikovanje i yloupotreba
platnih kartica, krijumčarenje, pranje novca, nedozvoljena trgovina..
Novac je objekt napada kod krivičnog djela falsifikovanja novca. U krivičnopravnom
smislu pod novcem se smatra metalni i papirni novac koji je na osnovu zakona u opticaju u
našoj i u stranoj zemlji.
Falsifikovanje novca staro je koliko i sam novac. Ljudi su falsifikovali novac oduvek,
iz najrazličitijih razloga, od privatne, lične dobiti, do ratnih pobuda. ( Najveću operaciju
falsifikovanja novčanica izvršila je fašistička Nemačka za vree drugog svetskog rata.)
Rezultati istraživanja pokazuju da su Kinezi stavili prvi novac u opticaj (1.100 godina
pre nove ere) i da su Grci i Rimljani imali sopstveni novac. Prve novčanice štampali su Kinezi
u XII vijeku, a prve evropske novčanice štampala je Švedska 1656. godine. Nakon Švedske
usledilo je štampanje novčanica u Engleskoj 1694. godine, pa potom u Francuskoj 1716.
godine.
Falsifikovanje novca je stara pojava, ali je tehnika falsifikovanja dostigla zavidan
stepen usavršenosti u naše vreme. Falsifikovanje se vrši u takvim razmerama da se može
negativno odraziti na ekonomski sistem pojedinih zemalja, izazivajući poremećaje u
monetarnoj politici. Činjenica je da se uz novac, čim je počeo da funkcioniše kao sredstvo
plaćanja, pojavio i problem njegovog falsifikovanja, bez obzira na mogućnost korišćenja
raspoložive tehnike, od koje je i zavisila uspešnost falsifkata.
Krivično delo falsifikovanja novca ispoljava se u sledećim krivičnopravnim oblicima:
pravljenje lažnog novca u nameri stavljanja u opticaj;
Bošković, M.
Kriminalistička metodika
, Beograd, 2005, str. 289.
4
preinačenje pravog novca u nameri stavljanja u opticaj;
stavljanje lažnog novca u opticaj;
pribavljanje lažnog novca u nameri da se stavi u opticaj kao pravi;
neprijavljivanje lažnog novca ili neprijavljivanje stavljanja u promet lažnog novca
Pravljenje lažnog novca u nameri stavljanja u opticaj –
Izrada lažnih novčanica koje u tolikoj
meri liče na originalne novčanice da se umesto njih mogu upotrebiti u prometu. Lažne
novčanice se prave od različitog materijala i na različite načine , ali tako i takve da što više
liče na pravi novac, da se što vernije izimitiraju i zamene u opticaju.
Preinačenje pravog novca u nameri stavljanja u opticaj –
Postoji kada se pravi novac
prepravi tako da dobije veću vrednost od one koju stvarno ima. Vrši se tako što se broju koji
označava iznos dodaje jedna ili više nula, ili zamena broja koji postoji većim brojem.
( Preinačenje postoji i kada se izmenom cifara smanji vrednost novčanica.)
Stavljanje lažnog novca u opticaj
– je svaka upotreba lažnog novca u prometu, kao pravog.
Način stavljanja u opticaj može biti različit- vršenjem isplata, plaćanjem dažbina, kupovinom
robe.. Postoje dva vida stavljanja lažnog novca u opticaj:
Prvi: Lice koje falsifikuje novac, stavlja isti u promet ili kad saučesnik uzme novac od drugog
lica i isti stavlja u promet
Drugi: Kada učinilac stavlja u opticaj lažni novac koji je primio kao pravi. (Ovaj vid je lakši,
od prvog, zato što lice nije bilo svevsno u momentu primanja novca da je lažan.)
Pribavljanje lažnog novca u nameri da se stavi u opticaj kao pravi –
kod ovog dela učinilac
zna da je novac lažan, on upravo takav novac i traži i preduzima delatnosti kojima dolazi do
lažnog novca- krađom, kupovinom, zamenom.. Lažni novac se pribavlja da bi ga učinilac
stavio u opticaj kao pravi. Teži oblik ovog krivičnog dela jeste ako je navedenim radnjama
napravljen, preinačen, stavljen u promet ili pribavljen lažni novac u iznosu koji prelazi milion
i petsto hiljada dinara( 1.500.000)
Neprijavljivanje izrade lažnog novca ili neprijavljivanje stavljanja u opticaj lažnog novca –
Neprijavljivanje podrazumeva da, ukoliko neko sazna za vršenje ovog krivičnog dela- izrade
lažnog novca ili stavljanje u promet lažnog novca, a ne prijavi određenim organima.
(Policijskim organima)
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti