Faze statističkog istraživanja

Faze statističkog istraživanja

Uvod

Statistika je nauka koja brojčanim metodama na naučni način istražuje društvene, ekonomske i prirodne pojave.Pod statistikom se danas podrazumeva trostruki sadržaj. Pored statistike u užem smislu ili deskriptivne statistike, ona obuhvata statističku analizu i statističku teoriju. Statistika je nauka koja se bavi pitanjima prikupljanja, analize i interpretacije podataka. Predmet statističkog istraživanja su masovne pojave, koje su po svojoj prirodivarijabilne, pa ih treba posmatrati na velikom broju slučajeva i na osnovu tih posmatranjadoneti zaključke.

Statistička metodologija se sastoji:

1.Posmatranja,

2.Prikupljanja,

3.Sređivanja,

4.Grupisanja,

5.Objavljivanja brojčanih podataka o masovnim pojavama i procesima.

Pojave su masovne kada ih čini veliki broj elemenata koji se javljaju u vremenu i prostoru, tj. kada pokazuju veliku varijabilnost od slučaja do slučaja svoga ispoljavanja. Rezultati statističkih istraživanja pomenutih pojava objavljuju se u statističkim publikacijama kao što su na primer, statistički godišnjaci, mesečni statistički pregledi, statistički bilteni, saopštenja i druge publikacije.

Metodologija kvantitativnih istraživnja razvijala se dugo i prerasla je u nezavisnu multidisciplinarnu naučnu oblast. Najveći uticaj na formiranje ove oblasti imale su statistika, informatika, sociologija i psihologija. Uloga statistike na ovom području se svodi na pružanje alata za projektovanje uzoraka, analizu podataka, izvođenje zaključaka i testiranje hipoteza.

U određivanju mesta i značaja statističkog istraživanja, treba poći od činjenice masovnosti pojava u prirodi i društvu. Radi preciziranja izvesnih pojava o masovnim predmetima objektivne stvarnosti, nameće se brojanje, merenje i evidentiranje. Na taj način se dobijaju veliki skupovi brojčanih podataka čije sažimanje omogućuje statistika, čime ih čini podesnim za praktičnu i naučnu upotrebu.

U pokušaju da pruži mali doprinos sagledavanju etapa statističkog istraživanja, ovaj rad će se najpre pozabaviti pojmom i suštinom statističkog istraživanja, nakon čega će se fokusirati na dve glavne etape ovog istraživanja – statističko posmatranje i statističku analizu sa osvrtom na faze njihovog odvijanja.

1. Pojam statističkog istraživanja

Pod statističkim istaživanjem podrazumevamo skup matematičko-statističkih i drugih postupaka koji se primenjuju u nekoj statističkoj akciji. Predmet statističkog istraživanja su masovne pojave, koje su po svojoj prirodi varijabilne, pa ih treba posmatrati na velikom broju slučajeva i na osnovu tih posmatranja doneti odgovarajuće zaključke.

Naime, da bi se neka pojava mogla pravilno i pouzdano protumačiti, ona se mora posmatrati u velikom broju, odnosno masovno. Masovna pojava predstavlja skup elemenata koji se odlikuju nizom zajedničkih, ali varirajućih obeležja (karakteristika). Ova obeležja je moguće istraživati i na osnovu njih otkrivati zakonitosti u celom skupu elemenata. Po zakonu velikih brojeva, pravilnosti u ponašanju varijabilnih pojava ispoljavaju se samo pri posmatranju velikog broja slučajeva Zbog toga se statistika najčešće interpretira kao naučni metod kvantitativnog istraživanja masovnih pojava. Drugim rečima, statistika istražuje masovne pojave i to istraživanje ima kvantitativan karakter. To znači da se prikupljeni statistički podaci i rezultati dobijeni statističkom analizom o posmatranoj masovnoj pojavi mogu kvantitativno (numerički) iskazati.

Sa druge strane, kvantitativno istraživanje možemo definisati kao sistematski napor za prikupljanje podataka o elementima nekog skupa entiteta (najčešće uzorak) sa ciljem konstruisanja kvantitativnih pokazatelja cele populacije kojoj ti elementi pripadaju. Statističko istraživanje ima i kvalitativan karakter. To znači da nakon statističkog istraživanja, obrađeni podaci treba da postanu informacije, odnosno da su od koristi onome ko treba da donese neku odluku.