Odlomak

UVOD

Efikasno i efektivno finansijsko upravljanje bankom, ali i ostalim konkurentnim finansijskim institucijama vrši se preko nekolko formalnih i neformalnih bilansa, analiza i izvještaja o poslovanju banke. To su prije svega bilansi stanja banke, bilansi uspjeha banke, analiza poslovanja i poslovni izvještaji banke. Dok jedni služe za javnost i kontrolne institucije, drugi pak imaju svrhu, da pokažu menadžment timu ostvarivanje profitabilnog poslovanja banke.

Ovaj rad je upravo posvećen specifičnostima sastavljanja finansijskih izvještaja banaka i njihovih konkurenata , a struktura rada je sljedeća:

  1. U prvom dijelu seminarskog rada ćemo navesti karakteristike bankarskog sistema, kao i instuticionlni okvir.
  2. Drugi dio je posvećen specifičnostima finansijskih izvještaja odnosno bilansu stanja, bilansu uspjeha, izvještaju o dioničkom kapitalu i na kraju izvještaju o izvorima i korištenju sredstava.
  3. Treći dio se odnosi na primjer iz prakse u kojem ćemo nastojiti prikazati finansijsko izvještavanje NLB Tuzlanske banke d.d.,Tuzla za 2011 godinu.

Pažljivim čitanjem finansijskih izvještaja banaka i njihovih konkurenata, saznajemo više o uslugama koje institucije pružaju i kako se vremenom njihovi finansijski uslovi mjenjaju. Ti izvještaji, kada se urade precizno, prižaju nezamjenjive podatke menadžerima, vlasnicima, zajmodavcima i regulatornim tijelima banaka i drugih institucija koje pružaju finansijske usluge.

 

 

BANKARSKI SISTEM

Institucionalni okvir bankarskog sistem

Bankarski sistem u BiH regulisan je entitetskim zakonima o bankama koji su u velikoj mjeri usklađeni, te zakonima o agencijama za bankarstvo u čijoj nadležnosti je supervizija komercijalnih banaka prema teritorijalnom principu. Prema zakonu o CB BiH, CB BiH ima koordinacijsku ulogu u bankarskoj superviziji i realizira je kroz saradnju s agencijama za bankarstvo, kroz redovnu razmjenu podataka i koordinacijske sastanke o bankarskom sektoru. U 2010. bankarski sistem u BiH je uspio održati stabilnost, unatoč sve većim negativnim uticajem globalne ekonomske krize, ali je zabilježio stagnaciju u pogledu rasta.

U bankarskom sistemu najveći uticaj krize se odrazio na kreditne aktivnosti i na kvalitet kreditnog portfolija u 2010. U cilju ublažavanja negativnih efekata globalne finansijske krize, agencije za bankarstvo su produžile odluke kojim se utvrđuju privremene mjere koje se odnose na reprogramiranje, odnosno restrukturiranje kredita koje su banke odobrile fizičkim i pravnim licima. Ovim je klijentima omogućeno da nastave poslovne aktivnosti i što lakše prevaziđu problem likvidnosti. Depozit, kao najznačajniji izvor finansiranja komercijalnih banaka nastavili su rasti tokom 2010. godine. Iznos maksimalnog osiguranog depozita za fizička lica je povećan na 35.000 KM od 1.aprila 2010., a također je povećan i broj banaka uključenih u program osiguranja na 25, jer je u januaru Union banka d.d. Sarajevo pristupila programu osiguranja depozita. Centralni registar kredita (CRK), uspostavljen je pri CB BiH, nastavio je da efikasno funkcioniše I omogućava pouzdaniju procjenu kreditnog rizika. CRK uključuje podatke o svim kreditima svih komercijalnih banaka, MKO i lizing kompanija. Minimalan iznos osnivačkog kapitala banke nije promijenjen i iznosi 15 miliona KM (7,67 miliona eura), a ni druge regulative o likvidnosti, ročnosti I deviznoj usklađenosti se nisu mijenjale .

 

 

 

Karakteristike bankarskog sistema

Bankarski sistem je najjači i najznačajniji dio finansijskog sistema u Bosni i Hercegovini. U 2010. smanjen je broj komercijalnih banaka, pošto je Agencija za bankarstvo FBiH ukinula bankarsku dozvolu i otvorila likvidacioni postupak Una banci Bihać 21.12.2010, nakon što je okončan proces kupovine dijela imovine i preuzimanja dijela obaveza Una banke Bihać od strane Balkan Investment banke Banja Luka. Tako je na dan 31.12.2010. dozvolu za rad imalo 29 komercijalnih banaka u BiH, 19 sa sjedištem u FBiH i 10 sa sjedištem u RS-u.

U pogledu vlasničke strukture banaka, na kraju 2010. 21 banka je bila u stranom vlasništvu, sedam u domaćem privatnom vlasništvu i jedna u većinskom državnom vlasništvu. Iz tabele 8.1. možemo vidjeti da je učešće banaka u stranom vlasništvu smanjeno za 0,9 procentnih poena i iznosi 89,9% ukupne aktive bankarskog sistema. Privremena uprava je uvedena u Poštansku banku BiH d.d. Sarajevo 5. oktobra 2010, zbog pada neto kapitala ove banke ispod zakonom propisanog nivoa i nesigurnog nivoa likvidnosti banke. Tako da su na kraju 2010. dvije su banke imale privremenu upravu, Hercegovačka banka d. d. Mostar i Poštanska banka BiH Sarajevo. U 2010. ukupno 11 banaka se bavilo poslovima skrbništva, s tim da je decembru 2010. na zahtjev Hypo Alpe – Alpe – Adria Bank a.d. Banja Luka prestala da važi dozvola za obavljanje poslova skrbništva, prethodno izdata rješenjem Komisije za vrijednosne papire Republike Srpske. Komercijalne banke u većinskom stranom vlasništvu dominiraju bankarskim sistemom u BiH i njihov udio iznosi 89,9% u ukupnoj aktivi bankarskog sistema, dok banke u državnom i domaćem privatnom vlasništvu učestvuju sa 10,1% na kraju 2010 .

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari