Finansijsko izvještavanje bankarskog sistema
UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
Školska 2011/2012 godina
Seminarski rad iz predmeta finansijsko
izvještavanje:
Tema: “Finansijsko izvještavanje
bankarskog sistema“
Predmetni nastavnik:
Tuzla, maj 2012. Godina
SADRŽAJ:
UVOD
3
1.BANKARSKI SISTEM
4
1.1. Institucionalni okvir bankarskog sistema
4
1.2. Karakteristike bankarskog sistema
5
2.FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI BANKARSKOG SISTEMA
6
2.1. Bilans stanja
6
2.2. Bilans uspjeh
12
2.3. Izvještaj o izvorima i korištenju sredstava
13
2.4. Izvještaj o dioničkom kapitalu
14
3.PRIMJER IZ PRAKSE:NLB TUZLANSKA BANKA D.D. TUZLA
16
3.1.Opći dio
16
3.2. Finansijski izvještaji za godinu 2011.
16
ZAKLJUČAK
18
2

imaju svrhu, da pokažu menadžment timu ostvarivanje profitabilnog
poslovanja banke.
Ovaj rad je upravo posvećen specifičnostima sastavljanja finansijskih izvještaja
banaka i njihovih konkurenata , a struktura rada je sljedeća:
U prvom dijelu seminarskog rada ćemo navesti karakteristike bankarskog
sistema, kao i instuticionlni okvir.
Drugi dio je posvećen specifičnostima finansijskih izvještaja odnosno bilansu
stanja, bilansu uspjeha, izvještaju o dioničkom kapitalu i na kraju izvještaju o
izvorima i korištenju sredstava.
Treći dio se odnosi na primjer iz prakse u kojem ćemo nastojiti prikazati
finansijsko izvještavanje NLB Tuzlanske banke d.d.,Tuzla za 2011 godinu.
Pažljivim čitanjem finansijskih izvještaja banaka i njihovih konkurenata,
saznajemo više o uslugama koje institucije pružaju i kako se vremenom njihovi
finansijski uslovi mjenjaju. Ti izvještaji, kada se urade precizno, prižaju
nezamjenjive podatke menadžerima, vlasnicima, zajmodavcima i
regulatornim tijelima banaka i drugih institucija koje pružaju finansijske
usluge.
4
1. BANKARSKI SISTEM
1.1.Institucionalni okvir bankarskog sistem
Bankarski sistem u BiH regulisan je entitetskim zakonima o bankama koji su u
velikoj mjeri usklađeni, te zakonima o agencijama za bankarstvo u čijoj
nadležnosti je supervizija komercijalnih banaka prema teritorijalnom
principu. Prema zakonu o CB BiH, CB BiH ima koordinacijsku ulogu u
bankarskoj superviziji i realizira je kroz saradnju s agencijama za bankarstvo,
kroz redovnu razmjenu podataka i koordinacijske sastanke o bankarskom
sektoru. U 2010. bankarski sistem u BiH je uspio održati stabilnost, unatoč sve
većim negativnim uticajem globalne ekonomske krize, ali je zabilježio
stagnaciju u pogledu rasta.
U bankarskom sistemu najveći uticaj krize se odrazio na kreditne aktivnosti i
na kvalitet kreditnog portfolija u 2010. U cilju ublažavanja negativnih efekata
globalne finansijske krize, agencije za bankarstvo su produžile odluke kojim
se utvrđuju privremene mjere koje se odnose na reprogramiranje, odnosno
restrukturiranje kredita koje su banke odobrile fizičkim i pravnim licima.
Ovim je klijentima omogućeno da nastave poslovne aktivnosti i što lakše
prevaziđu problem likvidnosti. Depozit, kao najznačajniji izvor finansiranja
komercijalnih banaka nastavili su rasti tokom 2010. godine. Iznos
maksimalnog osiguranog depozita za fizička lica je povećan na 35.000 KM od
1.aprila 2010., a također je povećan i broj banaka uključenih u program
osiguranja na 25, jer je u januaru Union banka d.d. Sarajevo pristupila
programu osiguranja depozita. Centralni registar kredita (CRK), uspostavljen
je pri CB BiH, nastavio je da efikasno funkcioniše I omogućava pouzdaniju
procjenu kreditnog rizika. CRK uključuje podatke o svim kreditima svih
komercijalnih banaka, MKO i lizing kompanija. Minimalan iznos osnivačkog
kapitala banke nije promijenjen i iznosi 15 miliona KM (7,67 miliona eura), a
ni druge regulative o likvidnosti, ročnosti I deviznoj usklađenosti se nisu
mijenjale
.
Omerhodžić, S., Finansijska tržišta i institucije, Harfo – graf, Tuzla 2008, str 95.
5

Slika 1.0. Udio komercijalnih banaka u aktivi bankarskog sistema
2. FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI BANKARSKOG SISTEMA
http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2007/h-god-2007-bankarskog sektora, [ pristupljeno
05.05.2012]
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti