Geotermalna energija
GEOTERMALNA ENERGIJA
Shvatanje da se energija vadi samo u obliku uglja, nafte i gasa i da se proizvodi u termoelektranama i hidrocentralama je dominantni razlog zbog kojeg najprisutnija i najdostupnija geotermalna energija ostaje skrivena i neiskorišćena. Pod geotermalnom energijom podrazumeva se energija koja može da se preuzme iz vode, zemljišta i stena čija temperatura prelazi 10°C.
Geotermalna energija u Zemlji vodi poreklo još od nastanka naše planete pre4,5 milijardi godina. Temperatura u središtu Zemlje je oko 6000 °C i tamo se idalje odvijaju termonuklearne reakcije.Toplota iz usijanog jezgra se kreće kapovršini Zemljine kore. Nama je na raspolaganju samo mali deo te energije upovršinskom delu dubokom do nekoliko kilometara.Geotermalna energija se sadrži u Zemljinoj kori i to u stenama, podzemnojvodi, podzemnoj vodenoj pari i magmi. U zavisnosti od sredine u kojoj se nalazigeotermalna energija se naziva hidrogeotermalnom, petrogeotermalnom imagmogeotermalnom.
Hidrogeotermalna energija je akumulirana u podzemnim termalnim vodamačija je temperatura veća od 10°C. Njena eksploatacija se obavlja iz izvora ilibušotina. Petrogeotermalna energija je sadržana u suvim stenama koje ne sadržeslobodnu podzemnu vodu. Ovih godina je počela i komercijalna proizvodnjaelektrične energije iz elektrana koje koriste energiju vrelih stena. Za ovu primenupotrebno je da je temperatura stena veća od 100°C. Magmogeotermalna energijaje akumulirana u usijanoj magmi i eksperimenti za njenu eksploatacju seuspešno sprovode.
POJAM GEOTERMALNE ENERGIJE
Pojam geotermalna odnosi se na korišćenje toplote zemljine unutrašnjosti koja u samom središtu iznosi 4000-7000 što je približno temperaturi Sunca. Reč geotermalno ima poreklo u dvema grčkim rečima geo (zemlja) i therme (toplota) i znači toplota zemlje, pa se prema tome toplotna energija Zemlje naziva još i geotermalna energija. Toplota u unutrašnjosti Zemlje rezultat je formiranja planeta iz prašine i gasova pre više od četiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stenama kontinuirano regeneriše tu toplota, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplotu iz unutrašnjosti na površinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kiša probija duboko po pukotinama i tamo se onda zagreva i cirkuliše natrag prema površini, gde se pojavljuje u obliku gejzira i vrućih izvora.
Površinska kora Zemlje duboka je od 5 do 50 kilometara i sastavljana je od stena. Materije iz unutarnšjeg sloja neprestano izlaze na površinu kroz vulkanske otvore i pukotine na dnu okeana. Ispod kore nalazi se omotač i on se proteže do dubine od 2900 kilometara, a sačinjen je od spojeva bogatih gvoždjem i magnezijumom. Ispod svega toga nalaze se dva sloja jezgra – tekući sloj i tvrdi sloj u samom jezgru planete.Poluprećnik Zemlje je otprilike 6378 kilometara, i niko zapravo ne zna šta se tačno nalazi u unutrašnjosti, sve navedeno su zapravo naučne pretpostavke izgleda unutrašnjosti planete. Te pretpostavke temelje se na eksperimentima u uslovima visokog pritiska i visokih temperature. Budući da toplota uvek prelazi sa toplijih delova na hladnije, toplota iz unutrašnjosti Zemlje prenosi se prema površini i taj prenos toplote glavni je pokretač tektonskih ploča. Na mestima gde se spajaju tektonske ploče može doći do propuštanja magme u gornje slojeve i ta magma se tada hladi i stvara novi sloj zemljine kore. Kad magma dođe do površine može stvoriti vulkane, ali u većini slučajeva ostaje ispod površine te stvara ogromne bazene i tu se počinje hladiti, a taj proces traje od 5000 godina do milion godina.Područja ispod kojih se nalaze ovakvi bazeni magme imaju visoktemperaturni gradijent, tj.temperatura raste vrlo brzo povećanjem dubine i takvapodručja izuzetno su pogodna za iskorištavanje geotermalne energije.
Više u Fizika
Jednostavni demonstracioni eksperimenti iz dinamike
- Fizika
- Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 61 stranica
Određivanje elektronske temperature plazme na osnovu relativnih intenziteta vodonikovih linija
- Fizika
- Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 37 stranica
Ispitivanje osetljivosti čipa ICCD kamere
- Fizika
- Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 30 stranica
Više u Seminarski radovi
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica
Više u Skripte
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica