SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU

STUDIJ "MEDIJI I KULTURA DRUŠTVA"

 

Kolegij: 

Uvod u političku znanost 2

SEMINARSKI RAD

RIZICI GLOBALIZACIJE 

Mentor: prof. dr. sc. Pero Maldini 

Student: Adriana Tomašić 

Dubrovnik, 2005.

SADRŽAJ 

   

   

1. UVOD

1.1 Globalizacija – pojmovno određenje

  3

1.2 Povijest globalizacije 

 

  6

1.3.Globalizacija - glokalizacija 

  8

2. OBLICI GLOBALIZACIJE

2.1 Gospodarska globalizacija 

  9

2.2 Politička globalizacija

10

2.3 Kulturna globalizacija

12

3. RIZICI GLOBALIZACIJE 

3.1 Politički i pravni rizici

13

3.2 Gospodarski rizici

16

3.3 Kulturni rizici

 

17

4.  ZAKLJUČAK

18

5. LITERATURA

20

 

1

background image

1. UVOD 

1.1.GLOBALIZACIJA 

Globalizacija je način života, promjena naših životnih okolnosti, proces u kojemu 

se, putem suvremene tehnologije,  približavaju nekad udaljena područja. Globalizacija - 

pojam često korišten u svakodnevnom govoru o kojemu svi znamo gotovo sve osim kako 

ga precizno objasniti. O globalizaciji se danas puno piše i govori, ona se postavlja kao 

model razvoja  u suvremenoj  stvarnosti  međunarodnih odnosa. 

Globalizacija je dugotrajan proces koji se odvija.  Pojednostavljeno,  globalizacija 

označava i suvremeni socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti svijeta. Ako global znači 

ukupnost, globalno je ono što je sveobuhvatno, a globalizam  postaje   način gledanja na 

zbivanja i probleme u ukupnosti, svako djelovanje upravljeno prema poimanju svijeta kao 

cjeline.   Prema   Anđelku   Milardoviću   «u   političkom   smislu   globalizam   bi   bio   nova 

društvena   paradigma   nastala   padom   Berlinskog   zida,   propašću   komunizma   kao 

«svjetskog   procesa»   i   paradigma   stvaranja   globalnog   društva.   Postoje   tri   škole 

globalizma – prvu predstavljaju hiperglobalisti po kojima su vodeće snage globalizacije 

kapitalizam i tehnologija, drugu školu globalizma predstavljaju skeptici po kojima su 

vodeće   snage   globalizacije   država   i   tržište,   dok   treću   školu   predstavljaju 

transformacionalisti  po kojima globalizacija mijenja snagu države i svjetske politiku». 

1

Ideologija globalizacije je   ideologija bogatih i visoko razvijenih zemalja – prije 

svega   Sjedinjenih   Američkih   Država.   Njihova   nadmoć   u   političkom,   vojnom, 

1

 Milardović, Anđelko: Pod globalnim šeširom, CPI, Zagreb, 2004, str.155

3

gospodarskom,   tehnološkom   i   kulturnom   području   paralelna   je   s   trendovima 

globalizacije, stavljajući u prvi plan aktivnost globalnog lidera. 

   «Ali, globalizacija je i politička i tehnološka i kulturna isto koliko je ekonomska. 

Više od svega ona je pod utjecajem razvoja sistema komunikacija koji je započeo tek 

krajem 60-ih. Pogrešno je misliti da se globalizacija odnosi samo na velike sisteme, kao 

što je svjetski financijski poredak. Globalizacija se ne odnosi samo na nešto «tamo 

negdje», udaljeno i daleko od individue. Ona je fenomen koji isto tako nalazimo «ovdje 

unutra» i koji utječe na intimne i osobne aspekte naših života. Debata o obiteljskim 

vrijednostima,  na  primjer,  koja se odvija u  mnogim zemljama,  može  se  činiti  jako 

udaljenom   od   globalizirajućih   utjecaja.   Ali   nije.   Tradicionalni   se   obiteljski   sistemi 

mijenjaju ili su pod pritiskom u mnogim krajevima svijeta, osobito kada žene proglase 

pravo   na  veću   ravnopravnost.   Nikada   prije  nije  postojalo   društvo,   koliko   znamo   iz 

povijesnih podataka, u kojemu su žene bile približno ravnopravne s muškarcima. Ovo je 

uistinu   globalna   revolucija   u   svakodnevnom   životu   čije   se   posljedice   osjećaju   u 

cijelome svijetu u područjima od rada do politike.» 

2

«Globalizacija je, dakle, kompleksni set procesa, a ne jedan jedini proces. A oni se 

odvijaju kontradiktornim i opozicijskim načinima. Većina ljudi misli o njoj jednostavno 

kao o «odvlačenju» moći ili utjecaja iz lokalnih zajednica i nacija prema globalnoj 

areni. Ovo stvarno i jest jedna od njezinih posljedica. Nacije gube dio svoje ekonomske 

moći koji su nekada posjedovale. Ipak, ona također ima i suprotan učinak. 

Globalizacija ne vuče samo prema gore, već također gura prema dolje, stvarajući 

nove   pritiske   na   lokalnu   autonomiju.   Američki   sociolog   Daniel   Bell   to   vrlo   dobro 

izražava  kada  kaže da  su  nacije postale  premale  da bi  riješile velike  probleme,  ali 

također i prevelike da bi riješile male probleme. 

2

 

www.cpi.hr

 Giddens, Anthony: Globalizacija 

4

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti