Globalna ekonomija i poslovna diplomatija

UVOD

Međunarodna ekonomija jeste naučna disciplina koja se bavi proučavanjem zakonitosti u međunarodnoj razmijeni proizvoda, odnosno roba. Pod robom podrazumjevamo proizvode, usluge, rad, kapital, novac, devize, informacije, tehnologiju. Međunarodna ekonomija proučava teoriju razmjene, platn bilans, trgovinski bilans, međunarodne finansije, tipologiju, morfologiju i strukturu svijetskog tržišta, međunarodne integracije. Bavi se i istraživanjima svjetskog tržišta, teorijama nastanka vanjskotrgovinskog inpulsa, instrumentima djelovanja na razmjenu utjecanjem valute na razmjenu, financijskim transakcijama…
Međunarodna razmjena je uvijek funkcionalno povezana sa:

• domaćim tržištem
• međunarodnim tržištem
• gospodarskim intervencijama

Postoje dvije definicije Međunarodne ekonomije: Mekmilanova definicija i Oksfordska definicija.

Mekmilanova definicija: Međunarodna ekonomija je dio ekonomije koja se bavi transakcijama robe I usluga iymeđu yemalja. Dijeli se na dve oblasti: čista i monetarna teorija. Čista poklanja pažnju realnim veličinama (npr. Dobicima od trgovine, odnosima razmjene) a monetarna određivanju deviynog tečaja između valuta I mehaniymima kojima se postiže ravnoteža platnog bilansa.
Oksfordska definicija: međunarodnu ekonomiju čine dijelivi ekonomije koji se tiču odnosa iymeđu rayličitih država. To uključuje razmjenu dobara I usluga, kretanja faktora, kretanje kapitala, transfer tehnologije, devizni tečaj i reserve. Izučava državne politike, regionalne institucije I međunarodno pregovaranje.

GATT

General Agreement on Tariff and Trade, (iz Havanske povelje) multilateralni međunarodni sporazum o carinskoj i vanjskotrgovinskoj politici 1947. Sjedište je Ženeva. Osnovni cilj GATT je uklanjanje diskriminacije u međunarodnoj trgovini i liberalizacija vanjske trgovine između zemalja članica.
Osnovni principi funkcioniranja GATT-a su:
1) Zabrana zaštite domaće proizvodnje količinskim ograničenjima, a dozvoljena zaštita je isključivo carina. Izuzeci su:
A. Zaštita poljoprivredne proizvodnje – za poljoprivrednu proizvodnju zemlje mogu koristiti količinska ograničenja na strogo privremenoj osnovi. Potvrda teze da su izuzeci postali pravilo je agrarni protekcionizam EU.
B. Neravnoteža platne bilance – zemlje koje su suočene s većom neravnotežom – deficitom mogu privremeno zaštititi svoju domaću proizvodnju količinskim ograničenjima.
2) Sprečavanje diskriminacije u međunarodnoj trgovini – počiva na klauzuli “najpovlaštenije” nacije. Ako bilo koja članica GATT-a da povlašteni status bilo kojoj trećoj zemlji onda se taj povlašten status mora prenijeti na sve ostale članice GATT-a. Izuzeci:
A. Carinske unije (međusobno ukidaju carine i imaju jednaku politiku prema trećim zemljama). Ako zemlje tvore carinsku uniju one ukidaju carine i količinska ograničenja međusobno a da se to smanjenje ili ukidanje ne mora protegnuti na ostale članice GATT-a.
B. Intrakompanijska trgovina – trgovina između podružnica unutar jedne iste multinacionalne kompanije (ili se ne plaća ili bitno smanji carina)
C. Malogranični promet – ona područja koja se nalaze u zoni malograničnog prometa ne moraju plaćati carine na uvoz.