Odlomak

Uvod
Već odavno je postalo jasno i očigledno da je moderni zapadni deo sveta objavio rat prirodi, čoveku i ostalim živim bićima koja sa nama dele ovu planetu.

Izabrala sam ovu temu jer sam želela da iznesem svoje mišljenje o ovom problemu, a podstakao me članak u novinama da Amerika uslovljava Srbiju da usvoji tj promeni postojeći zakon, i liberalizuje uvoz GMO proizvoda.
Za početak bih navela rečenicu koju je još sedamdesetih godina prošlog veka Kisindžer izgovorio te je celu filozofiju sažeo u jednu rečenicu:
“Kontroliši naftu i kontrolisat ćeš zemlju. Kontroliši hranu i kontrolisat ćeš ljude“.
Citat; D. Lučić „Genetski modifikovani organizmi se mogu definisati kao organizmi u kojima je genetski materijal (DNK) izmenjen na veštacki način. Tehnologija kojom se to postiže se naziva “moderna biotehnologija”, “genetska tehnologija”, ili “genetski inženjering”. Ovom tehnologijom je moguće selektovani gen iz jednog organizma uneti u drugi, čak među vrstama koje nisu srodne. Čovek genetski “modifikuje”, menja vekovima. Od hrane do životinja. Neko će reći da tu spada i hibridizacija, koja ima značajno mesto u postupku poboljšanja kvaliteta. Ali, pod GMO, o kojem se vodi tolika polemika, podrazumeva se takav način modifikacije genoma, koji se u prirodi nikada ne bi desio.U prošlosti je postojala samo jedna metoda – selekcija. Primer: Posadite više biljaka i gledate koja je najotpornija. Nakon toga rasadite najotpornije i posmatrate koje su najotpo-rnije od njih i tako sve dok se ne dobije najotpornija vrsta. Slično je i sa životinjama. Platon u svojoj “Državi” rekao da bi sličnu tehniku trebalo koristiti i na ljudima. Danas bi se ovo smatralo fašizmom, a nije da ljudska civilizacija nije imala korake u ovom pravcu. Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu je paradajz 1994. g. Od tada ne prestaje proizvodnja genetski modifikovanih bilja-ka, najviše u Americi, Australiji, Brazilu, Argentini, Kini i Japanu. Najviše se gaje soja, kukuruz, uljana repica, pamuk. Sa začecima genetskog inženjeringa i njegovim daljim razvojem, nastale su i moralne dileme. Da li treba genetski modifikovati životinje, biljke pogotovu one koje služe za ishranu?“

Ako se ne pobunimo već juče i kažemo NE GMO!! Sutra će već biti kasno…!!!
„…Pojedini političari, novinari i naučnici. Obrazloženje pojedinih naučnika je da Srbija ne bi trebalo da ostane u takozvanom tehnološkom mraku. Podsetio bih na bolest ludih krava. Tako su nam pre 30 godina govorili da nema nikakvih problema da se koriste konfiskati iz klanične industrije u proizvodnji stočne hrane. Kada je došlo do problema i prenošenja te bolesti na ljude, onda je nastao haos u svetu…“

Kada sve ovo prebacimo na mnogo opasnuju stvar oko GMO-a, možemo dobiti još veći plane-tarni haos. Činjenice su neumoljive, da bi se pouzdano saznalo na naučnoj osnovi, da li je GMO štetan za ljudsku upotrebu, potrebno je da prođe minimum 20-30 godina da se sa GMO-om hrani čovek, pa da bi se videlo da li je GMO štetan ili ne. Ali, ako bi se to sprovodilo, to bi onda značilo da političari i „naučnici“ tretiraju čoveka kao eksperimentalnog pacova, a ne čoveka, što je van svake pameti, morala, pa i naučih postulata. Ovo pričam zato, jer se ovo što pričam i događa u stvarnosti u svetu, jer ČOVEK VEĆ JESTE EKSPERIMENTALNI PACOV! Već oko 10-ak i više godina, plasiraju se na tržištu hrane širom sveta proizvodi koji u sebi imaju Genetski Modifikovane Organizme, a da niko živ od zvaničnih „naučnika“ ne zna na naučnoj osnovi, šta će se konzumacijom GM hrane dogoditi čoveku za 20-30 godina, jer čovek to treba da jede 20-30 godina pa da se tek onda vidi rezultat, ako preživi…

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 19 stranica
  • Sociologija Andrija Blanuša
  • Školska godina: Andrija Blanuša
  • Seminarski radovi, Skripte, Sociologija
  • Srbija,  Valjevo,  Beogradska poslovna škola – Visoka škola strukovnih studija  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari