Imovinska šteta

UVOD:
UVJETI ZA NASTANAK GRAĐANSKO PRAVNE ODGOVORNOSTI

Samo prouzrokovanje (nastajanje) štete na strani jednog ili više pravnih subjekata ne mora samo po sebi imati za posljedicu u obvezu nadoknade štete od strane dužnika. Za nastanak građansko pravne odgovornosti neophodno je ispunjenje više uvjeta. Međutim, u zavisnosti od prirode odgovornosti, broj neophodnih uvjeta i njihove karakteristike razlikju se. Generalno promatrajući, da bi izvjesno ponašanje ili događaj koji se mogu staviti na nečiji teret proizvelo građanskopravnu odgovornost, potrebno je ispunjenje sljedećih uvjeta:

1. radnja, ponašanje štetnika;
2. posljedica (šteta);
3. uzročna (kauzalna) veza između ponašanja štetnika i posljedice;
4. protupravnost ponašanja ili posljesice;
5. subjektivna krivnja štetnika;
6. deliktna sposobnost štetnika.

Objektivno pravo, pokatkad, npr. u slučaju objektivne odgovornosti, obvezuje osobu koja je prouzrokovala štetu na nadoknadu štete čak i ako ona nije subjektivno kriva. Isto tako, prema nekom shvačanjima, element protupravnosti nije uvijek potreban za nastanak građanskopravne odgovornosti, npr. u slučaju prouzrokovanja štete u krajnjoj nuždi.
RADNJA ŠTETNIKA KAO ELEMENT GRAĐANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI

Radnja kao element građanskopravne odgovornosti podrazumijeva odgovarajuće aktivno (commissio) ili pasivno (ommissio) ponašanje štetnika.
Štetnik može aktivno poduzeti neku radnju uslijed koje je nastala šteta. Na primjer, ljekar propiše pogrešnu terapiju za pacijenta zbog koje ovaj pretrpi trajno oštećenje zdravlja.
Šteta se uzrokuje pasivnim ponašanjem-propuštanjem kada štetnik ne poduzme radnju koju je, prema pozitivnim propisima, dobrim običajima, moralu i pravilima struke, morao poduzeti da bi izbjegao njen nastanak. Važno je naglasiti da je kod ovakvih, tzv. omisivih delikti neophodno prethodno ustanoviti obvezu poduzimanja odgovarajuće radnje od strane štetnika. U praksi, omisivni delikti najčešće nastaju prilikom obavljanja službenih dužnosti i ispunjavanja obveza iz radnog odnosa. Na primjer, radnik u nuklearnoj elektrani propusti uključiti uređaj za rashlađivanje nuklearnog reaktora, uslijed čega se ovaj pregrije, eksplodira i uzrokuje ekološku katastrofu. Primjer omisivnog delikata u svakodnevnom životu je kad vlasnik kuće ne očisti snijeg i led sa trotoara ispred svoje kuće. Te se slučajni prolaznik oklizne, padne i zadobije teške tjelesne povrede.
Treba istaći da objektivno pravo ponekad može obvezati štetnika na nadoknadu štete čak i kad njegova radnja nije protupravna. Najeklatantniji primjer je u slučaju kada se šteta prouzrokuje u nuždi. Kada se šteta prouzrokuje u nuždi, sama radnja nije nedopuštena, ali je nedopušten nastanak štete kao posljedice dopuštene radnje. Prema izvjesnim shvaćanjima, šteta, ipak, uvijek mora biti protupravna ili makar protivna moralu*.