Izvorni postupak

1.Uvod
Izbori su današnje vrijeme prikaz demokratije, ljudi sami odlučuju tko će ih voditi kroz ‘život’. Putem izbora biramo vlast, biramo predstavnike ‘naroda’. Predstavnici imaju ulogu donošenja važnih odluka, te odluke utječu na naše živote. Moje učestvovanje u izbornom postupku i sam izbor, način na koji se provodi te funkcije izbora su me zanimale i zbog toga sam odabrao ovu temu. U radu sam pokušao objasniti s kojim se političkim sistemima susrećemo, na koji se način biraju naši predstavnici te nas upoznati s metodama koje se koriste u podjeli mandata. Sve navedeno je pojašnjeno u ovom radu. Čitajući ovaj seminar, izbori i izborni sistemi će mnogima biti jasniji.
Izbor je postupak kojim narod bira predstavnička tijela i predsjednika koji zastupa njihovu volju.

2.Pojam izbora
Izbor je postupak kojim narod bira predstavnička tijela i predsjednika koji zastupa njihovu volju. Pod pojmom izbori možemo govoriti u užem i širem smislu. U širem smislu govorimo da su izbori ”Tehnika sastavljanja nekog tijela” ili određivanja nositelja neke javne funkcije. S takvim karakteristikama izbori se odvajaju od nominacijom, monarhijskim i aristokratskim načelom. Dok u užem smislu govorimo o izborima mislimo na ustavnopravni institut predstavničke demokratije, odnosno postupak kojim se uspostavljaju predstavnički organi. Narod po načelu demokratije bira svoje predstavnike u tijelo koje obavlja zakonodavnu funkciju u državnoj vlasti. Ti članovi predstavničkoga tijela nazivaju se skupština ili parlament. U skupštini ili parlamentu djeluju ljudi koje smo izabrali na izborima, a njih nazivamo mandatori ili narodni zastupnici. Uz sve navedeno možemo slobodno govoriti da su izbori ”Logički preduvjet i posljedica načela političke reprezentacije shvaćene i kao izraz narodne suverenosti.” Klasičnom parlamentarnom sistemu zastupnici se biraju na općim izborima kojima se utvrđuje broj mandat za svaku političku grupu koja se natjecala u političkoj ‘utkmici’ i dobila određen broj glasova. Sastavljeno predstavničko tijelo ne donosi samo zakone nego i bira nositelje izvršne vlasti. Vlada koja stoji na čelu izvršne vlasti odgovara parlamentu. Izbori su izvor i temelj legitimiteta cjelovitog sistema državne vlasti.

3.Vrste izbora
Svaka izborna procedura ne garantuje nam demokratske izbore. Da bi izbori bili ispunili svoju legitimaciju vlasti, odnosno da bi preko njih došla do izražaja volja biračkog tijela, potrebno je da birači odlučuju slobodno te da postoji stvarna mogućnost biranja. Ti uvjeti neće biti ispunjeni ako su birači prisiljeni davati glas samo jednoj stranci i ako su izloženi pritisku da daju glasove jednom kandidatu. Biranje tako zahtjeva provođenje nekih ustavnih jamstava. I to su načela slobodnih izbora i tajnih izbora, a sve te uvjete ispunjavaju kompetitivni izbori.
Kompetitivni izbori – imamo omogućenu slobodu biranja, odnosno svoj glas dajemo onome za koga mi mislimo da će najbolje po našem mišljenju obavljati datu funkciju. Glasanje obavezno mora biti tajno i svjesno. U stvarnim izborima primjećujemo biračku listu, različito nadmetanje, prisutna je i konkurencija političkih pozicija i kandidata.

Nekompetitivne izbore primjećujemo u totalitarnom sistemu, na takvim izborma nemamo slobodu biranja te je ona gotovo uskraćena. Prisiljeni smo glasati za onoga koga nam se kaže da glasamo.

Semikompetitivni izbori provode se u autoritarnim sistemima i tu postoji ograničena sloboda biranja.