Jadransko more kao turisticka destinacija

I. UVOD

Jadran je dobio ime po istoimenoj drevnoj luci koja se nalazila na apeninskoj obali. I danas se grad Adria nalazi na italijanskoj obali ali 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta. Jadransko more obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Crnoj Gori je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na sjeverozapadu do ušća rijeke Bojane na jugoistoku, uključujući rijetke otoke i hridi duž obale.

Jadransko more je izuzetno atraktivno kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, tako i za uživanje u podmorskom svijetu.

U nastavku ovog rada bit će riječ o najljepšim destinacijama Jadrana.

II. JADRANSKO MORE KAO TURISTIČKA DESTINACIJA
1. Pojam turizma

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.  Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije.

Suvremene mijene turizma i zakon ponude i potražnje govore da su takvi resursi lako potrošivi i nedovoljno privlačni različitim profilima turista. Današnji su turisti iskusniji i zahtjevniji nego ikada prije. Turističko tržište svojom dinamikom čini da se ponuda i potražnja međusobno u značajnoj mjeri uvjetuju i sukladno s tim mijenjaju. Suvremena kretanja u turizmu pokazuju da je pozicija pojedine destinacije na tržištu u izravnoj vezi s količinom i kvalitetom rekreativnih, zabavnih i komplementarnih sadržaja kojima određena destinacija raspolaže. Ista se veza po analogiji primjenjuje i na zemlje koje se u stručnom žargonu najčešće nazivaju „makrodestinacijama“. Što više specifičnih turističkih proizvoda „makrodestinacije“ plasiraju na tržište, to veću priliku imaju osvojiti nove i potrošnji sklonije tržišne segmente.

2. Turističke destinacije- pojam

Riječ destinacija (lat. destinatio – odredište) rabi se u svim odgovarajućim oblicima romanskih jezika, no vrlo je raširena i u anglosaksonskim zemljama. U svom izvornom značenju sinonim je za odredište, pa i cilj, krajnji ili usputni. Smatra se kako je u turizam ušla posredstvom zračnog prometa i postupno postaje istoznačnicom za turističko mjesto, lokalitet, zonu, regiju, zemlju, skupinu zemalja, čak kontinent, ovisno o tome kako ga percipira potražnja.

Razrada pojma destinacija kod većine autora podloga je za oblikovanje i funkcionalan raspored prostora u rekreacijskim područjima s naglaskom na istraživanju privlačnih elemenata (resursa), odnosno turističkih proizvoda.

Većina se empirijskih istraživanja uopće ne opterećuje pitanjem definicije turističke destinacije, već se jednostavno bavi lokalitetima u kojima se odvija promet, odnosno gdje bi se taj promet mogao odvijati.

Turistička destinacija (engl. tourism destination, njem. touristische(s) Reiseziel) u najširem smislu riječi svako odredište turističkog putovanja, od samostalnog turističkog objekta, aerodroma ili luke, do turističkog mjesta, regije, i turističke zemlje.
U kontekstu modernog teorijskog shvaćanja pod turističkom destinacijom podrazumijeva se širi, integrirani prostor, koji svoj turistički identitet gradi na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje su zbog doživljaja što ga omogućuju i s dodatnom turističkom infrastrukturom prostor intenzivnog okupljanja turista. Turistička destinacija dominantno je uvjetovana predodređenošću posjetitelja, odnosno njegovim željama, sklonostima, interesima, ukusom i sl.