Propaganda i tržišne komunikacije
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio vildana18 25. novembar 2012. Prijavi dokument
Uvod
Javna potrošnja i javne potrebe
Od momenta formiranja prvih organizacija ljudskih zajednica, javljale su se i određene potrebe koje su se razlikovale od individualnih, pojedinačnih potreba. Individualne potrebe može svaki pojedinac zadovoljavati na odgovarajući način i osigurati sredstva za njihovo pokriće. To međutim nije slučaj s društvenim ili javnim potrebama. Društvene potrebe dobijaju karakter opštih, zajedničkih ili kolektivnih potreba. Ukoliko ne bismo zadovoljili takve potrebe, zajednice bi se teško mogle održati.
To znači da se sve potrebe mogu podijeliti na tri oblika:
Sigurno je da se ove potrebe razlikuju po svojoj prirodi, strukturi, obliku djelovanja u privredi, načinu finansiranja i sl.Sve te potrebe stvaraju i različitu strukturu potrošnje (individualna, reprodukcija privrednih subjekata i opšta, odnosno kolektivna potrošnja). Karakter opštih, društvenih potreba se mijenja od prvobitne zajednice, kada još nisu bile formirane klase, do pojave i razvoja klasnog društva. Pojavom klasnog društva zajedničke potrebe velikim dijelom se formiraju pod utjecajem one klase koja je uspjela drugim slojevima nametnuti svoju vlast..Bez obzira ko odlučujuće djeluje na njihov nivo i oblikovanje, uvijek se radi o društvenim potrebama.
Društvene ili javne potrebe se javljaju danas u svakoj društvenoj zajednici , bez obzira na društveno-političke i ekonomske odnose. One se moraju zadovoljiti da bi se takva zajednica održala i dalje razvijala..Društvene potrebe se svakako različito gledaju, npr. U društvu bez klasa- o odnosu na klasno društvo, u društvu s izgrađenim intervencionizmom- u odnosu na liberalizam, u društvu gdje je više, odnosno manje razvijena privreda. Sigurno je da društvena potrošnja raste u periodu razvijenog državnog intervencionizma, s brojnim i vrlo razvijenim funkcijama države, u odnosu na liberalistički period u razvoju kapitalizma, kada je vladala teza «neutralne države» u pogledu privrednog razvoja. Već samim postojanjem države, kao organizovanog subjekta, javljaju se određene potrebe da bi se postojeći različiti politički, pravni, ekonomski i drugi sistem u njoj mogao očuvati. Zbog toga mora postojati vojska, koja štiti koja je štiti od spoljnih opasnosti, sudstvo, zdravstvo, školstvo, kultura, obrazovanje, administracija. Dakle, ove institucije su neophodne u organizovanoj zajednici, one se moraju održavati, a to znači da drava mora predvidjeti i određene rashode, koji tada poprimaju karakter društvenih ili javnih rashoda. Istina, društvene potrebe će poprimiti različite oblike i strukturu, pa i sadržaj u klasnom društvu u kojem su napredne snage pod dominantnim utjecajem, nasuprot društvu u interesu uske grupe(kapitalista) koji svoje potrebe preko državne presije i zakonodavstva proglašavaju opštim potrebama. Društvene potrebe su odraz najširih slojeva društva, u interesu svih njegovih struktura, izraz socijalno-političkih i ekonomskih ciljeva razvoja takve države. Upravo zbog toga se preko društvenih potreba odražavaju brojni politički, ekonomski, socijalni, razvojni, demografski i drugi ciljevi u razvoju društva, one su izraz njihovog kompleksnog djelovanja i odnosa. Da bi se takvi društveni rashodi mogli činiti, društvo mora imati na raspolaganju određena sredstva iz kojih će pokrivati takve rashode. To znači da moraju postojati odgovarajući društveni prihodi. Smisao društvenih prihoda većim dijelom se prebacuje na pokriće brojnih i raznovrsnih društvenih potreba. Osnovica za formiranje tih sredstava uglavnom je nacionalni dohodak. Budući da se radi o kolektivnim potrebama bez kojih zajednica ne može, ona ih pokriva određenih društvenim prihodima.
Pojam i osnovne karakteristike javnih rashoda
Društveni ili javni rashodi predstavljaju izdatke koje država kao cjelina, ili pojedina društveno-politička zajednica, čini zbog zadovoljavanja određenih društvenih potreba. Moderna koncepcija javnih rashoda pristupa javnim rashodima prije svega izučavajući njihovo ekonomsko i socijalno djelovanje. To je rezultat finansijskih akcija države. Stoga je danas težište u izučavanju javnih rashoda prije svega na njihovom karakteru i određenom djelovanju u privredi- dakle njihovom kvalitativnom , a mnaje kvantitativnom aspektu. Javni rashodi se danas posmatraju u savremenoj finansijskoj teoriji posmatraju u cjelokupnom finansijskom mehanizmu privrede i izučavanja u funkcionalnoj vezi kretanja i ponašanjem osnovnih – makroekonomskih kategorija. Ti međusobni rashodi makro-ekonomskih kategorija mogu se vidjeti iz sljedecih pregleda.
Y = C + I + G
Pri čemu je Y nacionalni dohodak, C – lična potrošnja, I – neto investicije, i G – opšta potrošnja. Ukoliko izdvojimo javne rashode (G) i postavimo ih kao inicijalni faktor širih kretanja u privredi , onda takva povezanost dobije sljedeći oblik.
P- cijena u privredi
S- štednja stanovništva i drugih subjekata
I – industrija
Z- zaposlenost
C- lična potrošnja kao element ukupne funkcije potrošnje
K- kredit
R- stopa ekonomskog rasta
B- bilans plaćanja
N- novac i novčani opticaj
Većina definicija ističe da je za javne rashode bitno sljedeće:
Javni rashodi imaju kao osnovni cilj zadovoljenje javnih potreba, što predstavlja osnovni momenat na bazi koga se može prići razgraničenju javnih rashoda od rashoda privatnih lica.
Dok se rashodi privatnih lica vrše radi zadovoljenja ličnih potreba ili potreba pojedinca, javni rashodi predstavljaju trošenje sredstava radi zadovoljenja opštih potreba.Javni rashodi su mnogo elastičniji od privatnih rashoda.Ovu konstataciju, treba primiti sa izvjesnom rezervom, u savremenim uslovima veličina javnih rashoda limitirana je mogućnostima poreskih obveznika. Van ove granice ne bi bilo prihvatljivo ići na povećanje javnih rashoda.U savremenim uslovima javni rashodi zraženi su u novcu, ali to ne znači da se u modernoj državi ne mogu naći i izvjesne kategorije rashoda koji su izraženi i u naturalnim pokazateljima.
U savremenoj finansijskoj literaturi izučavanje javnih rashoda obično se vrši prije izučavanja javnih prihoda. Često se postavlja pitanje;zašto je to tako? Normalno bi bilo da se ostvare određeni prihodi ili sredstva, a zatim da se ona troše za određene društvene potrebe. Navest ćemo nekoliko razloga za ovakvu inverziju
Sistem izučavanja javnih rashoda u savremenoj finansijskoj teoriji
U savremenoj finansiojskoj literaturi izučavanje javnih rashoda obično se vrši prije izučavanja javnih prihoda. Često se postavlja pitanje ; zašto je to tako? Normalno bi bilo da se prethodno ostvare odredjeni prihodi ili sredstva, a zatim da se ona troše za određene društvene potrebe. Navedeno je nekoliko razloga za ovakvu inverziju.
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.