Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Jezici/Književnost, Žurnalistika
Objavio Jovan789 05. decembar 2014. Prijavi dokument
Jezik kao sistem znakova i govora
1. UVOD
Jezik je osnovno oruđe kulture svakog naroda. U njemu se ogleda pojmovni svijet kojim je ovladalo neko društvo, ali on ujedno utiče na mogućnosti daljeg razvoja kulture, olakšavajući komunikaciju u nekim pravcima i otežavajući je u drugim relacijama, čime se razvoj u znatnoj mjeri usmjerava. Priroda jezika je jedno od najtajanstvenijih pitanja koja su ikada bila postavljena čovjeku. Premda se čini da je jezik u svom konačnom obliku bio potpun već u trenutku svog nastanka, njegov je napredak obilježen stalnim procesom razvoja. O civilizaciji se često misli ne da zaboravlja nego da pamti, a da jezik služi tome da se prikupljeno znanje prenosi dalje, omogućujući nam da se koristimo tuđim iskustvima kao da su naša vlastita. Postavlja se pitanje kako se uopšte dogodilo a riječi budu prihvaćene kao znakovi. Kako je nastao prvi simbol? Savremeni lingvisti smatraju da je to veoma ozbiljan problem i da su teorijska neslaganja o porijeklu jezika zapanjujuća. Pitanje porijekla i nastanka jezika od davnina je zanimalo ljude. Nime su se bavili filozofi, mistici i naučnici svih vremena. Konačno pitanje porijekla i nastanka jezika nije ni do danas pronadjeno. Mišljenja su različita. Nijedan kulturni fenomen nije toliko značajan, ali ni jedno drugo područje ne nudi manje činjenica o vlastitom nastanku od njega.
2. ISTORIJSKI RAZVOJ NAUKE O JEZIKU- LINGVISTIKE
Nauka o jeziku zove se lingvistika. Riječ lingvistika dolazi od latinske riječi lingua što znači jezik i grčkog nastavka za pridjev – iko. Riječ jezik ima, kao i riječ lingua, dvojako značenje; ona znači : 1. tjelesni organ u ustima, dio govornog organa, 2. ljudski govor kao sredstvo sporazumijevanja. Predmet lingvistike su jezici kulturnih i primitivnih naroda; onih sa bogatom književnošću i naukom kao i onih bez pisama, jezika živih i umrlih.
Počeci istraživanja jezika vidljivi su još u spisima drevnih kultura. Ljudi su se bavili izučavanjem jezika, prirode i porijekla jezika još u Starom vijeku. Mitološke priče i Biblija pripisuju stvaranje jezika božanstvu. Smatrali su razvoj različitih jezika kaznom Božijom. Istraživanjem jezika bavili su se i Stari Jevreji, kao i Grci i Rimljanji, ali se to istraživanje smatra nenaučnim. Grčki su filozofi Heraklit, Platon, sofisti i gramatičari raspravljali o odnosu riječi i predstava, da li su riječi simboli predstava od prirode, physei, ili konvencijom, dogovorom, thesei. U Srednjem vijeku proučavanje jezika nije krenulo naprijed. Tek u doba Humanizma i Renesanse obogaćena je filologija proučavanjem ciceronskog i grčkog jezika, a zbog religijskih studija i jevrejski. Tek u prvoj četvrti devetnaestog vijeka počinje se izučavati jezik na naučnoj osnovi. Lingvistika postaje naukom i shvatanjem svoje svrhe, ona ne samo da konstatuje nego i objašnjava razvoj sadašnjeg stanja jezika iz prijašnjeg. Za objašnjenje služi se srodnim duhovnim i prirodnim naukama.
Osnivači naučne lingvistike su Rasmus Rask, Franz Bopp i Jakob Grimm. U to vrijeme jezik se odvaja od filologije i izučava se kao samostalna disciplina. Početna lingvistika ne proučava jezik prema zvuku, nego prema slovima i pismu.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio dragan 28. jun 2023.
Objavio mvadapt 28. jun 2023.
Objavio nikola987sd 11. maj 2023.
Komentari
You must be logged in to post a comment.