Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Agronomija
Objavio kosamja13 20. jun 2014. Prijavi dokument
1. Izvorište poslovne ideje
Ja, Aleksandra Filipović, radi povećanja svojih prihoda i na osnovu istraživanja tržišta opredelila sam se za proizvodnju paradajza i proizvoda od paradajza.
1.1. Izbor poslovnih ideja
Na osnovu istraživanja domaćeg tržišta došla sam do saznanja da ova vrsta usluge još nije zaživela kod nas a sve je veća potražnja za ovom uslugom iz nekoliko razloga kao što su:
Paradajz (ili rajčica; lat. Solanum lycopersicum) je biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae) i u bliskom je srodstvu sa duvanom, krompirom, patlidžanom, paprikom i otrovnom beladonom. U botanici su se ranije koristila i ova imena:Lycopersicon esculentum, Solanum esculentum ili Lycopersicon lycopersicum. Višegodišnja je biljka, ali se u umerenom klimatskom pojasu gaji kao jednogodišnja. Dlakava i lepljiva biljka tipično dostiže visinu od 1 do 3 m i ima slabu drvenastu stabljiku koja se često uspinje kao puzavica uz druge biljke. Listovi su dugi 10 do 25 cm sa nazubljenim ivicama. Cvetovi su prečnika 1 do 2 cm, žućkaste boje, sa pet zašiljenih latica; rađaju u cvastima od 3 do 12. Plodovi su u početku zeleni, a sazrevanjem dobijaju zagasito crvenu boju. Iako spada u voće, paradajz je u kulinarstvu povrće. Predstavlja značajnu povrtarsku biljku. Koristi se u ishrani kao zeleni i zreli plod u svežem stanju i u vidu raznih prerađevina: sok, pire, kečap, pelat i prašak. U strukturi potrošnje povrća paradajz se nalazi u samom vrhu, 16 kilograma po stanovniku godišnje. Ima značajnu tehnološku, nutritivnu i komercijalnu vrednost. Prosečna površina pod paradajzom u periodu od poslednjih nekoliko godina iznosi 20,9 hiljada hektara sa tendencijom neznatnog opadanja po prosečnoj stopi od 0,4% godišnje. Prosečan prinos paradajza iznosi 8,4 tona po hektaru, što je za oko 23 tone manje u odnosu na ostvareni evropski prosek 31,4 tone. Najveći prosečan prinos u Evropi ostvaruje Holandija sa 47 tona po hektaru.Osnovni uzrok niskih prinosa jeste činjenica da je proizvodnja dosta usitnjena, uz neodgovarajuću primenu agrotehničkih mera, pre svega navodnjavanja, za postizanje visokih i stabilnih prinosa. U poslednje vreme povećava se proizvodnja u zaštićenom prostoru što će pozitivno uticati na porast prinosa i povećanje ponude na domaćem tržištu, u cilju povećanja profitabilnosti proizvodnje. Proizvodnja u plastenicima omogućava punu kontrolu uslova uspevanja, što znači da se dobija povrće dobrog kvaliteta i zdravstveno bezbedno. U strukturi evropske proizvodnje Srbija učestvuje sa 0,8%. Regionalno posmatrano, najveći proizvođač paradajza je Mačvnski okrug, njega karakterišu dobri agroekološki uslovi, tradicija u povrtarskoj proizvodnji kao i blizina tržišta. Kapaciteti za preradu paradajza u Srbiji su Flora Bečej, SL Tkovo Gornji Milanovac, Nektar Bačka Palanka, Agroekonomik Beograd, Centroproizvod, Polimark, Vital itd..Neophodno je uvesti novi sortiment i primeniti odgovarajuću tehniku i tehnologiju proizvodnje kako bi se povećali i stabilizovali prinosi i povećala ukupna proizvodnja.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio AleksaJocicc 13. mart 2024.
Objavio MilaSibul 25. novembar 2023.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.