Odlomak

1. Izvorište poslovne ideje
Ja, Aleksandra Filipović, radi povećanja svojih prihoda i na osnovu istraživanja tržišta opredelila sam se za proizvodnju paradajza i proizvoda od paradajza.

 
1.1. Izbor poslovnih ideja
Na osnovu istraživanja domaćeg tržišta došla sam do saznanja da ova vrsta usluge još nije zaživela kod nas a sve je veća potražnja za ovom uslugom iz nekoliko razloga kao što su:

  •  manjak slobodnog vremena
  •  neadekvatnog radnog vremena (uglavnom od 09 do 17 časova)
  •  kao i činjenica da sve manje domaćistava uzgaja useve

Paradajz (ili rajčica; lat. Solanum lycopersicum) je biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae) i u bliskom je srodstvu sa duvanom, krompirom, patlidžanom, paprikom i otrovnom beladonom. U botanici su se ranije koristila i ova imena:Lycopersicon esculentum, Solanum esculentum ili Lycopersicon lycopersicum. Višegodišnja je biljka, ali se u umerenom klimatskom pojasu gaji kao jednogodišnja. Dlakava i lepljiva biljka tipično dostiže visinu od 1 do 3 m i ima slabu drvenastu stabljiku koja se često uspinje kao puzavica uz druge biljke. Listovi su dugi 10 do 25 cm sa nazubljenim ivicama. Cvetovi su prečnika 1 do 2 cm, žućkaste boje, sa pet zašiljenih latica; rađaju u cvastima od 3 do 12. Plodovi su u početku zeleni, a sazrevanjem dobijaju zagasito crvenu boju. Iako spada u voće, paradajz je u kulinarstvu povrće. Predstavlja značajnu povrtarsku biljku. Koristi se u ishrani kao zeleni i zreli plod u svežem stanju i u vidu raznih prerađevina: sok, pire, kečap, pelat i prašak. U strukturi potrošnje povrća paradajz se nalazi u samom vrhu, 16 kilograma po stanovniku godišnje. Ima značajnu tehnološku, nutritivnu i komercijalnu vrednost. Prosečna površina pod paradajzom u periodu od poslednjih nekoliko godina iznosi 20,9 hiljada hektara sa tendencijom neznatnog opadanja po prosečnoj stopi od 0,4% godišnje. Prosečan prinos paradajza iznosi 8,4 tona po hektaru, što je za oko 23 tone manje u odnosu na ostvareni evropski prosek 31,4 tone. Najveći prosečan prinos u Evropi ostvaruje Holandija sa 47 tona po hektaru.Osnovni uzrok niskih prinosa jeste činjenica da je proizvodnja dosta usitnjena, uz neodgovarajuću primenu agrotehničkih mera, pre svega navodnjavanja, za postizanje visokih i stabilnih prinosa. U poslednje vreme povećava se proizvodnja u zaštićenom prostoru što će pozitivno uticati na porast prinosa i povećanje ponude na domaćem tržištu, u cilju povećanja profitabilnosti proizvodnje. Proizvodnja u plastenicima omogućava punu kontrolu uslova uspevanja, što znači da se dobija povrće dobrog kvaliteta i zdravstveno bezbedno. U strukturi evropske proizvodnje Srbija učestvuje sa 0,8%. Regionalno posmatrano, najveći proizvođač paradajza je Mačvnski okrug, njega karakterišu dobri agroekološki uslovi, tradicija u povrtarskoj proizvodnji kao i blizina tržišta. Kapaciteti za preradu paradajza u Srbiji su Flora Bečej, SL Tkovo Gornji Milanovac, Nektar Bačka Palanka, Agroekonomik Beograd, Centroproizvod, Polimark, Vital itd..Neophodno je uvesti novi sortiment i primeniti odgovarajuću tehniku i tehnologiju proizvodnje kako bi se povećali i stabilizovali prinosi i povećala ukupna proizvodnja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Agronomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari