VISOKA ŠKOLA ZA USLUŽNI BIZNIS

Istočno Sarajevo - Sokolac

  

Diplomski  rad

KRIVIČNA PRIJAVA

 Mentor:                                                                                         Student:

  

  

Istočno Sarajevo – Sokolac, 2018. god.

SADRŽAJ

Uvod...........................................................................................................................................4 

1.Vrste krivične prijave............................................................................................................5 

       1.1 Obavezna krivična prijava..........................................................................................5 

1.2 Fakultativna krivična prijava.....................................................................................5 
1.3 Službena krivična prijava...........................................................................................5 
1.4 Lična krivična prijava.................................................................................................5 

2.  Pojam krivične prijave........................................................................................................6 

3. Suština i značaj krivične prijave.........................................................................................7 

4. Sadržina krivične prijave.....................................................................................................8 

5. Krivične prijave policije.....................................................................................................10 

6 .Krivične prijave koje policija podnosi na osnovu vlastite aktivnosti.............................12

       6.1 Izvještaj kao dopuna krivične prijave......................................................................13 

6.2 Odbačaj krivičnih prijava policije...................................................................................14

6.3 Asistencija policije kod krivičnih prijava koje potiču od drugih organa....................15 

7. Operativni i procesni značaj krivične prijave..................................................................16 

8. Mogući problemi u saradnji policije i tužilaštva u primjeni Zakonika 

    i  predlozi za njihovo rješenje...........................................................................................18 

9. Uloga i radnje državnog tužioca u izviđaju.....................................................................21 

10. Zaključak.........................................................................................................................25

11. Zadatak ...........................................................................................................................26

12. Prilozi ..............................................................................................................................27

13.  Literatura…………………………………………………………………...................36

2

background image

1. Vrste krivičnih prijava

Zavisno od toga da li za jedno lice postoji obaveza na prijavljivanje krivičnog djela ili ne, 
krivična prijava

1

 može biti obavezna i fakultativna (dobrovoljna). Krivična prijava može 

biti još službena i lična, zavisno od toga ko je podnosi.

1.1 Obaveznu   krivičnu   prijavu

 

podnose   državni   organi   ili   organi 

lokalne samouprave, javna preduzeća i ustanove kada saznaju da je izvršeno krivično 
djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Predstavnik organa, javnog preduzeća ili 
ustanove, tj. službeno, odnosno odgovorno lice, može snositi i krivičnu odgovornost ako 
ne prijavi krivično djelo za koje se saznalo u vršenju službe.

1.2 Fakultativnu krivičnu prijavu

 

mogu podnijeti svi drugi građani 

koji saznaju za izvršeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Međutim, u 
ovim slučajevima postoji moralna, a ne zakonska obaveza na podnošenje krivične prijave.

1.3 Službenu krivičnu prijavu

 

podnose državni organi, ili organi lokalne 

samouprave, javna preduzeća i ustanove. Sigurno je da su najvažnije one prijave koje 
podnose   nadležni   državni   organi:   policija,   carinski   i   inspekcijski   organi,   finansijska 
policija i  dr.  Ona  se  odlikuje u  svojom  potpunijom  sadržinom jer  su  podnosioci ove 
prijave dužni da navedu i dokaze koji su im poznati, a moraju preduzeti i potrebne mjere 
da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela i predmeti na kojima je ili pomoću kojih je 
učinjeno krivično djelo i drugi dokazi.

1.4 Ličnu krivičnu prijavu

 

podnose građani, koji, takođe, mogu da navedu 

dokaze za koje su saznali. Međutim, državni tužilac je dužan da razmotri ličnu krivičnu 
prijavu i kada ona ne sadrži potpune podatke.

                                      

1

 Dragan Krivokapić, Zoran Brđanin. ‘’

Zakonik o krivičnom postupku’’

, Herceg Novi 2011,godina. Str. 81-83

4

                    2. Pojam krivične prijave

 Ne postoji zakonska definicija krivične prijave. U teoriji, međutim, krivična prijava 

se,  najčešće, označava kao 

2

pismeno ili usmeno obavještenje organu krivičnog gonjenja od 

strane   građana   ili   od   strane   drugih   subjekata   o   izvršenom   krivičnom   djelu   i   njegovom 
učiniocu, ukoliko je poznat.

Putem krivične prijave vrši se otkrivanje učinjenog krivičnog djela koje se goni po 

službenoj   dužnosti.   Krivična   prijava   se   podnosi   nadležnom   državnom   tužiocu.   Međutim, 
krivična prijava se može podnijeti i nenadležnom državnom tužiocu, sudu i policiji, koji su 
dužni da prime krivičnu prijavu i da je odmah dostave nadležnom državnom tužiocu. Ovakvo 
rješenje   je   od   izuzetnog   značaja   za   borbu   protiv   kriminaliteta,   jer   je   poznato   da   se   iz 
praktičnih   razloga   krivična   djela   po   pravilu   prijavljuju   policiji,   a   da   policija   podnosi 
kompletiranu prijavu državnom tužiocu. 

Naime, policija je građanima dostupna u svakom trenutku i može najbrže reagovati na 

prijavu   o   izvršenom,   odnosno   pokušanom   krivičnom   djelu   u   smislu   provjere   navoda, 
obezbeđenja dokaza i identifikovanja izvršilaca djela. Po načinu podnošenja krivična prijava 
može biti pismena i usmena, tj. prijavljivanje krivičnog djela može se izvršiti pismenim ili 
usmenim putem, odnosno telefonom. O usmenoj krivičnoj prijavi sačinjava se zapisnik, a ako 
se prijava saopštava telefonom sačiniće se službena zabilješka. 

Najzad, ako se prijava podnosi usmeno, prijavilac će se upozoriti na posljedice lažnog 

prijavljivanja. Podrazumijeva se da će se prijava usmeno ili telefonom najčešće podnositi u 
situacijama koje nalažu reakciju nadležnih organa u što kraćem roku (uviđaj i sl.), dok se za 
djela koja ne zahtijevaju žurno reagovanje prijava policiji ili državnom tužiocu može uputiti i 
pismenim podneskom. 

2

 Krivokapić Vladimir, Žarković Milan. ‘’

Kriminalistika taktika’’, 

Beograd 1996,godine str.435-436

5

background image

4. Sadržina krivične prijave

U ovom dijelu rada obradiću krivičnu prijavu policije kao stručnog organa čija je 

osnovna djelatnost   usmjerena na otkrivanje krivičnih djela i njihovih počinilaca. Policija 
dostavlja krivičnu prijavu  nadležnom državnom tužiocu na osnovu člana 231. Stav  11 ZKP . 

Na   osnovu   prikupljenih   obaveštenja   i   rezultata   drugih   potražnih   radnji,   policija 

sastavlja   krivičnu   prijavu   i   navodi   dokaze     o   krivičnom   djelu   i   počiniocu.   Zakonik   o 
krivičnom postupku   zabranjuje unošenje u krivičnu prijavu izjave što su ih policiji dali 
građani prilikom prikupljanja obaveštenja, izuzev iskaza datih u smislu stava 9. Člana 231 
ZKP. U pitanju su potencijalni  svjedoci ili okrivljeni. Njihove izjave se dostavljaju kao prilog 
uz krivičnu prijavu   u vidu službene zabilješke ili izjave. Uz krivičnu prijavu se obavezno 
dostavljaju predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvještaji, spisi o preduzetim mjerama i 
radnjama, službene zabilješke, izjave i  drugi materijali koji mogu biti od koristi za uspješno 
vođenje krivičnog postupka. 

Kvalitetna krivična prijava mora imati krivično pravne i kriminalistički relevantne 

činjenice, koje nadležnom državnom tužiocu pružaju mogućnost donošenja valjane odluke o 
daljoj sudbini krivične prijave. Od kvaliteta krivične prijave zavisi, u velikoj mjeri, kako 
pokretanje,   tako   i  uspješno   vođenje   krivičnog   postupka,   pri   čemu,   krivična  prijava  može 
poslužiti   kao   izvor   podataka   samo   ukoliko   su   njeni   navodi   potvrđeni   ostalim   krivično-
procesnim dokumentima. 

Krivična prijava sama za sebe nije dokaz ni jedne činjenice navedene u njoj.

Policija   je   obavezna   da   uz   krivičnu   prijavu   dostavi   predmete,   skice,   fotografije, 

zapisnike   o   izvršenim   istražnim   radnjama,   pribavljene   izvještaje,   zapise   o   preduzetim 
mjerama i radnjama, službene zabilješke i druge materijale kojima se potvrđuje činjenično 
stanje navedeno u prijavi, odnosno koji mogu biti od koristi za uspješno pokretanje i odvijanje 
krivičnog postupka. 

Krivične   prijave   moraju   biti   na   većem   nivou   u   pogledu   potpunosti,   iscrpnosti   i 

argumentovanosti podataka i dokaza. S tim u vezi sadržaj krivične prijave koju donosi policija 
je detaljnije određena pravilima o vršenju poslova službe javne  bezbjednosti.

Sadržaj krivične prijave treba da obuhvati opis krivičnog djela kao i poznate podatke 

odnosno dokaze o njemu. Krivičnu prijavu policije čine:

  - Podaci o krivičnom djelu koji obuhvataju činjenični  opis krivičnog djela  u pogledu 

načina, mjesta, vremena i sredstava izvršenja. 

Način izvršenja ( modus operandi ) krivičnog djela mora biti detaljno opisan kako bi 

se uočile individualne karakteristike učinioca i stvorila mogućnost pretraživanja evidencije o 

7

Želiš da pročitaš svih 36 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti