Lisabonski sporazum
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
PRAVNE NAUKE
BANJA LUKA
LISABONSKI UGOVOR
(seminarski rad iz predmeta Pravo Evropske unije)
Radila:
Mentor:
Ivana Grujić, VII-614/16 Prof. dr Brana Komljenović
_______________________________________________________________________________
U Banjoj Luci, 2020. godine
SADRŽAJ
SADRŽAJ……………………………………………………………………………
2
UVOD ……………………………………………………………………………….
3
1. Evropske zajednice prije stupanja na snagu Sporazuma iz Lisabona ..................
4
2. Evropska unija do Sporazuma iz Lisabona ……………………………………..
4
3. Lisabonski ugovor ………………………………………………………………
5
4. Značaj Lisabonskog sporazuma ………………….............................................
5
5. Ciljevi Evropske unije nakon Lisabonskog sporazuma …………………...........
6
6. Promjene izvršene Lisabonskim sporazumom ………………………………….
7
7. Karakter Sporazuma iz Lisabona ………………………………………………..
9
8. Podjela nadležnosti prema Lisabonskom sporazumu ……………………………
9
ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………
11
LITERATURA ………………………………………………………………………
12
2

1. EVROPSKA ZAJEDNICA PRIJE STUPANJA NA SNAGU SPORAZUMA IZ
LISABONA
Do stupanja na snagu Sporazuma iz Lisabona (01.12.2009. godine), postojale su tri Evropske
zajednice: Evropska zajednica za ugalj i čelik, Evropska zajednica za atomsku energiju i Evropska
ekonomska zajednica. Njihov nastanak i razvoj se može
analizirati u dva vremenska perioda:
do 1992. godine, tj. do potpisivanja Sporazuma iz Mastrihta
i nakon toga.
Sporazum iz
Mastrihta predstavlja graničnu liniju jer je njegovim stupanjem na snagu otpočeo
proces transformacije dotadašnje Evropske ekonomske zajednice u političku zajednicu koja je i
formalno preimenovana u Evropsku zajednicu, a osnovana je i Evropska unija koja je stupanjem na
snagu Sporazuma iz Lisabona zamenila i nasljedila Evropsku zajednicu.
Do stupanja na snagu
Sporazuma iz Lisabona, pod pojmom „evropske zajednice“ su se podrazumevale tri zajednice:
Evropska zajednica, Evropska zajednica za atomsku energiju i Evropska zajednica za ugalj i
čelik i
novoosnovana Evropska unija.
Stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma, Evropska zajednica je formalno prestala da postoji,
a njene funkcije i njeno mjesto je preuzela Evropska unija.
Preuzimanjem te uloge Evropske zajednice, Evropska unija je preuzela i ciljeve koji su bili
postavljeni pred Evropsku zajednicu kao i sva ukupna dostignuća i komunitarne tekovine, koje su u
okviru posebnog značaja za pravnu tekovinu.
2. EVROPSKA UNIJA DO SPORAZUMA IZ LISABONA
Prve ideje i predlozi o osnivanju Evropske unije kao transformisanog oblika postojećih zajednica,
se pominju početkom osamdesetih godina i vezuju se za Tindemasov izveštaj
iz 1972.godine.
Međutim, nakon što je ova ideja je kasnije dopunjavana i podržavana na različite načine,
ona je
institucionalno realizovana tek u Sporazumu iz Mastrihta, od 1992. godine, u kome je posebnim
ugovorom o osnivanju
pored postojeće tri evropske zajednice uspostavljena i Evropska unija.
Nakon stupanja na snagu Sporazuma iz Mastrihta, položaj Evropske unije u pravnom pogledu
je dograđivan i
definisan kasnijim izmjenama i dopunama Ugovora o Evropskoj uniji iz Amsterdama i
Ibidem
, str. 25.
Sporazum je potpisan u holandskom gradiću Mastrihtu 7. februara 1992. godine, a stupio je na snagu 1. novembra 1993.
godine. Objavljen je u Službenom listu Evropske zajednice OJ No. C 191/1992, od 29.07.1992.godine, str.1. Vukadinović
D. Radovan,
Ibidem
, str. 25.
Vidi na:
http://www.scribd.com/doc/192024923/85342397-Nastanak-i-Ciljevi-Evropske-Ekonomske-Zajednice-i-Tema
Ibidem
, str. 26.
Ibidem
, str. 26.
U izvještaju je bilo ambiciozno predviđeno da se Evropska unija kao nezavisni politički identitet uspostavi do kraja
dekade, tj. do kraja osamdesetih godina prošlog vijeka. Vukadinović D. Radovan,
Ibidem
, str. 26.
2
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti