Logisticki servis
Uvod
Transportna logistika je specifična vrsta logistike koja omogućava prevoz/prenos stvari, ljudi i informacija s jednog na drugo mjesto i predstavlja ključni elemenat u lancu snabdijevanja. Obzirom da logistika uključuje proizvodnju,lokaciju, vrijeme i kontrolu, to se ona treba tretirati kao dodatno-vrijednosna multidimenzionalna aktivnost. U vezi s tim i kvalitet u logistici predstavlja vrlo kompleksan i višedimenzionalan pojam koji determiniše kvalitet cjelokupnog lanca snabdijevanja. Imati određeni proizvod i/ili uslugu na raspolaganju u vrijeme kada su oni neophodni je osnovni cilj
lanca snabdijevanja sa povoljnijim odnosom zaliha i transportnog menadžmenta i strateških lokacija proizvoda i usluga. Aktivnosti u lancu snabdijevanja koje čine logistiku su uključene u dvije glavne funkcije: fizičku distribuciju kao izvedeni segment transporta i menadžment materijalom kao indukovani segment transporta. U ovom radu se prezentira i objašnjava značaj kvaliteta transportne logistike u lancu snabdijevanja sa posebnim akcentom na kvalitet fizičke distribucije.
Logistika je bila prisutna još i u najstarijim vremenima,a naročito je bila prisutna prilikom velikih pokreta naroda. Najznačajnija primjena saznanja iz logistike prije nego što je sama riječ ušla u upotrebu svakako je na planu pripreme,podrške najrazličitijih vojnih aktivnosti o čemu svjedoče brojni istorijski zapisi.Većina vladara i vojskovođa u istoriji ne samo da su bili hrabre ličnosti već su imalii veoma dobar smisao za organizaciju vojske. Primjenjivali su logističke principe i prije postojanja logistike kao nauke što govori da promjena logističkih elemenata ne samo da ima korijene u prošlosti,nego se i održala do današnjih dana. Međutim prvi zapisi posvećeni logistici počeli su da se pojavljuju tek sredinom prošlog vijeka u vrijeme kada Piter Draker,poznati biznisekspert,autor i konsultant izjavljuje da jelogistika postala mogućnost zaorganizacije koje žele da uvećaju svoju korporativnu efikasnost.
U civilstvu logistika dobija na značaju početkom prošlog vijeka kroz rješavanje problema distribucije poljoprivrednih,transportnih i skladišnih problema.70-ih godina logistika prodire u proizvodnju 80-ih u oblasti trgovine i širenje kompjuterske tehnike 90ih u koncentraciji roba a u današnje vrijeme u oblasti putničkog saobraćaja.
Evolucija logistike
- Period 1 – Anticko-rimski period: Pod nazivom Logista podrazumevala se uprava nad državnim zalihama (rezervama) koja je podrazumevala finansije i raspodelu životnih namernica.
- Period 2 – Vizantija: Vizantijski car Leon VI (866-912, vladao 886-911), oko 900 godine uvodi logistiku u funkcijivojne doktrine. U pisanjima o veštini ratovanja izdvajaju se: strategija, taktika, logistika (prostor, vrijeme i resursi)
- Period 3 – Francuska, Rusija: Oko 1670 (1638.) Luj XIV predlaže uvodenje nove strukture za rešavanje rastucih administrativnih problema – Marechal General de Logis (nastalo od loger) Planiranje kretanje trupa, selektovanjekampova, regulisanje transporta isnabdevanja Francuski teoreticar Baron Antoine HenryJomini uvodi termin la logistique u prvoj polovini 19. veka. U delu Précis de l’art de laguerre , na osnovu iskustava kao Napoleonovoficir, 1836. godine podelio je veštinu ratovanja u pet oblasti: Strategija, taktika na višem nivou, logistika,inženjering i taktika na nižem nivou Logistiku definiše kao veštinu kretanja armije, ali ne podrazumeva pod tim samo mehanicko pomeranje vec i upravljanje I uvodenje razmišljanja u kretanje i održavanje vojne spremnosti sa Marechal General de Logis i pisanjem Jominia pocinje moderna logistika1862. godine Jomini-ovo delo je prevedeno na engleski i prihvaceno kao dobrorazmišljanje u Americi, gde je pojam logistike 1884. godine oznacavao transportu priobalnim područjima
- Period 4 – II svetski rat: Logistika kao termin prihvacen pred kraj rata od strane US armije, a kasnije i od Alijanse Period 5 – posleratni period: 50-tih godina logistika pocinje da se primenjuje i u privrednim sistemima u Americi 70tih godina pocinje da se primenjuje u Evropi.
Više u Mašinstvo
Mirovanje stišljivog fluida. Jednačine stanja i promene stanja stišljivog fluida. Polje pritiska u atmosferi
- Tehnička hidromehanika
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 12 stranica
Mirovanje nestišljivog fluida. Ojlerova jednačina. Pritisak u polju mirnog fluida. Sile pritiska pri mirovanju nestišljivog fluida
- Tehnička hidromehanika
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 13 stranica
Fluid kao neprekidna deformabilna sredina
- Tehnička hidromehanika
- 7 stranica
Više u Seminarski radovi
Rezultati rada
- Osnovi ekonomije
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 17 stranica
Akcionarsko društvo – Pojam, karakteristike, način donošenja
- Ekonomija
- Visoka ekonomska škola strukovnih studija u Peći sa privremenim sedištem u Leposaviću · Leposavić
- 13 stranica
Ortačko društvo
- Privredno pravo
- 11 stranica
Više u Skripte
Virtuelna komunikacija i kultura
- Komunikacija i kultura
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju · Beograd
- 6 stranica
Rezultati rada
- Osnovi ekonomije
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 17 stranica
Didaktika
- Didaktika
- Univerzitet 'Bijeljina' · Bijeljina
- 18 stranica