Odlomak

 
Lokalne zajednice – seoska naselja

Uvod

Fundamentalna društvena pretpostavka, pored Prostornog plana Srbije konstituisanja racionalne mreže seoskih naselja različitog centraliteta (funkcionalno-hijerarhijskog nivoa) je i izrada strategije ruralnog razvoja Srbije koja treba da definiše: glavne ciljeve dugoročnog razvoja sela, pretpostavke i uslove za ostvarivanje dugoročnih ciljeva, ulogu sela i ruralne privrede u ekonomskom i uopšte društvenom razvoju, očekivana dugoročna kretanja u oblasti razvoja sela i transformacije tradicionalnogseljaštva u seljaštvo savremenog (tržišnog) tipa, i druge. S tog aspekta pomenuta naučna polazišta proučavanja aktuelne ruralne situacije, u prvom redu prostorno-demografske i funkcionalne, i ruralnog razvoja – dosadašnjeg i perspektivnog, u kontekstu izbora (konstituisanja) ruralnih središta kao mogućih centara razvoja manjih grupa naselja i teritorija, a to praktično znači i Srbije kao celine sa mrežno-hijerarhijskom strukturom naselja u gradskih i seoskih, u kojoj se određena ruralna naselja stavljaju u funkciju nosioca, inicijatora i regulatora razvoja i pozitivne transformacije privrednog i geografskog okruženja. Naučna istraživanja ove vrste postaju fokusno razvojno pitanje, jer je evidentan deficit novih, sistematizovanih i precizno formulisanih znanja o seoskim naseljima, ruralnom razvoju i perspektivi našeg sela. Dugovremen i osmišljen rad na istraživanju našeg sela postaje bazično polazište aktiviranja i racionalnog iskorišćavanja obilja raspoloživih prirodnih, ljudskih (demografskih) i materijalnih (proizvodnih) resursa, koji se u uslovima izgrađivanja apsolutno tržišne privrede mogu višestruko eksploatisati. Koliko će se u tome uspeti zavisi od potencijala i opštih ekonomskih interesa, koji su evidentni na svim društvenim nivoima u lokalnom, subregionalnom, regionalnom i državnom (saveznom i republičkom), ali, svakako, najviše od društvenih investicija u naučna istraživanja koja se zasnivaju na globalnim društvenim potrebama i posebnim ekonomsko-političkim interesima, koja, uz to, kako smo već pomenuli, pored ostalog, streme i ka konstituisanju ruralnog planiranjakao integralnog dela prostornog planiranja, afirmisanog dela opšteg sistema planiranja u Srbiji. U radu će se ukratko izložiti osnovne karakteristike seoskih naselja u Srbiji, njihove osnovne komponente, mane i prednosti koje karakterišu trenutnu poziciju seoskih naselja u Srbiji koje treba unaprediti u cilju održavanja tradicije, kulture, ekonomskog, političkog, socijalnog i drugih aspekata.

Lokalne zajednice – seoska naselja

1. Sociologija kao naučna disciplina
Sociologija je nauka koja izučava društvo, podrazumevajući s tim različite oblike društvenih odnosa, društvenih interakcija i njihov kulturološki aspekt. Područja kojima se sociologija bavi variraju od analiza običnih, svakodnevnih kontakata među anonimnim pojedincima na ulici pa do izučavanja socijalnih interakcija na globalnom nivou. Brojne su oblasti u sociološkoj nauci koje se disciplinirano bave kako i zašto ljudi vode organizaciono društvo, bilo koje individue ili kao članovi raznih asocijacija, grupa, institucija i slično. Kao akademska disciplina sociologija se nalazi kao jedna od branši društvenih nauka. Predmet izučavanja se kreće od mikro nivoa društvene akcije i interakcije do makro nivoa sistema i društvenih struktura.
Opšta sociologija proučava društvo kao celinu unutar koje važe određena pravila i zakonitosti. U žiži njenog interesovanja se nalaze društvena stratifikacija (klase), društvena pokretljivost pojedinaca i društvene promene.
Posebne sociološke discipline se bave izučavanjem pojedinih društvenih područja. Šezdesetih godina dvadesetog veka posebne sociološke discipline su počele naglo da se razvijaju, naročito u zemljama sa dužom tradicijom razvoja sociologije uopšte ( Francuska, Nemačka, SAD i druge).
Saradnja između sociologije i drugih društvenih nauka je veoma tesna. Sociologija pruža posebnim društvenim naukama teorijski i metodološki okvir za izučavanje zasebnih oblasti društvene stvarnosti ili pojedinačnih društvenih pojava koje su predmet njihovog izučavanja. Posebne društvene nauke sociologije zauzvrat daju ogroman empirijski (iskustveni) materijal do kojeg su došle. Prilikom izučavanja najopštijih društvenih zakonitosti, sociologija uvažava zakonitosti koje su utvrdile posebne društvene nauke.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

2 replies on “Lokalne zajednice – seoska naselja”

IVO33 says:

Veoma dobro razradjena rad.

zale73 zale73 says:

Hvala na pohvali. Potrudio sam se da bude kako treba.

Komentari