Odlomak

UVOD

Pozicija trgovine u društvenoj reprodukciji je posljednjih godina na zavidnom nivou, ako znamo da trgovinski poslovi dominiraju na tržištu u razvijenim privredama. U zemljama Evropske unije, preko 20% zaposlenih radi na poslovima iz oblasti trgovine. Samim tim nametnula se potreba egzistiranja i razvoja trgovinskog marketinga

Trgovinski marketing je organski dio jedinstvenog marketing sistema. Po Kotleru, koji je nesumnjivo jedan od vodećih teoretičara iz oblasti marketinga, trgovinska preduzeća treba da su slobodna pri utvrđivanju svog marketing mixa i svog tržišnog cilja. Ostvarivanje marketing koncepta u trgovini podrazumijeva stalnu komunikaciju sa potrošačima i stalno uvažavanje njihovih zahtjeva i potreba. Dakle, marketing aktivnosti počinju i završavaju se potrošačima. Ukoliko preduzeće dobro poznaje potrebe i zahtjeve potrošača biće u mogućnosti da definiše i primijeni adekvatnu marketing strategiju koja će biti način za ostvarenje marketing ciljeva. U centru pažnje poslovne politike trgovinskog preduzeća trebalo bi da se nalaze potrošači. Oni čine najčešće jedno krajnje heterogeno tržište. Uloga marketinga je u tome što vodi preduzeće ka tržištu ili određenom tržišnom segmentu gdje se identifikuju želje i potrebe kupaca. Značaj marketinških funkcija se ogleda u tome što dovode u kontakt proizvođače usluga i korisnike. Ali, kontakt sam po sebi nije dovoljan. Potrebno je omogućiti trajnu interakciju što podrazumijeva da kada korisnik jednom uđe u ciklus, u njemu i ostane.

Marketing koncept insistira da se ciljevi trgovinskog preduzeća ostvaruju kroz identifikovanje potreba potrošača i zadovoljavanju tih potreba bolje od konkurencije. To znači da se profit ostvaruje kroz uvažavanje potrošača i marketing mix koji će biti atraktivniji od konkurentskog.

Predmet istraživanja ovog rada je sveden na kreiranje marketing strategije trgovinskog preduzaća, kako bi se, kroz instrumente maloprodajnog mixa, zadovoljile potrebe potrošača. Zato je od neprocjenjive važnosti razvijati i unapređivati partnerski odnos sa njima, a sve u cilju stvaranja ili kreiranja vrijednosti za svoje potrošače. Novi, tzv. holistički marketing koncept akcenat više ne stavlja na potrebe potrošača, nego na vrijednost koju on vidi u usluzi, odnosno proizvodu koji dobija. Razvoj dobrih odnosa sa potrošačima usmjeren je u pravcu stvaranje kategorije lojalnih potrošača prema trgovinskom preduzeću i njegovim maloprodajnim objektima (4, str. 20). Zato je akcenat u ovom radu stavljen na teoretsko predstavljanje maloprodajnog mixa, ali i na njegovu primjenu u praksi, kroz Primjer megamarketa „Voli”.

1. Trgovinski marketing

1.1. Nastanak i razvoj trgovinskog marketinga
Trgovina je dugo bila kanal prodaje ili jedan od instrumenata marketinga proizvođača. Ona je sve više potiskivana kao aktivan i ravnopravan učesnik u reprodukciji. Dobija ulogu pasivnog posrednika u prometu čije je ponašanje uslovljeno politikom marketinga proizvođača. Trgovina se našla u mat poziciji. Izlaz je bio u sopstvenom ukrupnjavanju i tržišnom usmjeravanju svih aktivnosti.

Osamdesetih godina XX veka trgovinski marketing doživljava ekspanziju. Tih godina trgovina preživljava revolucionarne promjene tehnološkog, informacionog i strukturnog karaktera koje su uticale na poboljšanje uloge trgovine u makrosistemu marketinga. Tako trgovina doživljava mogućnost da svoje artikle prodaje pod sopstvenom markom.
To je bio put trgovine od instrumenta marketing mixa proizvođača do samostalne i marketinški orijentisane delatnosti, zasnovane na potrebama potrošača. Trgovina mora biti slobodna i samostalna u utvrđivanju i kombinovanju vlastitog instrumentarija u marketingu. Dvadesetak godina je trebalo da prođe od prodora marketing koncepta u sferu proizvodnje, da bi i trgovina doživjela tu revolucionarnu promjenu u svojoj poslovnoj filozofiji.

Marketinško razmišljanje u poslovanju trgovine dovelo je do sve većeg jačanja njene pozicije na tržištu, dok je s druge strane proizvodnja imala sve manje efekte po osnovu individualnog marketinga. Trgovina na malo uzima ulogu subjekta koji direktno kontaktira potrošača i njegove zahtjeve. Proizvodnja je izgubila dominaciju nad trgovinom i dobila u njoj ravnopravnog partnera. I proizvodnja i trgovina imaju zajednički interes za minimiziranjem konflikta i maksimiziranjem saradnje, koje mogu ostvariti putem zajedničkog marketinga. Procesi koncentracije su uticali na kidanje individualnih sistema marketinga i nastajanje vertikalnog marketinga. Tržišno učešće i putevi njegovog porasta dobijali su sve veći značaj, pa su i tako orijentisana trgovinska preduzeća bivala sve snažnija i profitonosnija.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Maloprodajni mix”

kepecc says:

Rad je napisan jako dobro, tema obrađena u svakom smislu. Preporučujem.

Komentari