Odlomak

1.    UVOD

Neprofitne organizacije: važan segment društvene zajednice I uloga marketinga u tome.
Šta je tačno neprofitna organizacija možda ni danas, u 21. veku, još uvek nije svima jasno, ali kada bi morao da da bilo kakvu definiciju, svaki čovek bi sigurno rekao da je to organizacija koja se bori za nešto dobro, a da pritom, čak i ako ostvari neki profit, ne koristi ga za sopstvene potrebe već potrebe društva. Kasnije će biti data definicija neprofitnih organizacija, a ovde treba spomenuti da je upravo to ‘neznanje’ ljudi uzrok potrebe za istraživanjem neprofitnog sektora kako bi se došlo do sledećih činjenica: zašto su neprofitne organizacije vrlo bitan segment društvene zajednice, u kojoj meri,kako do njih doći, i sl. Iz ovoga proističe drugo važno pitanje: koliko je marketing bitan u širenju znanja o neprofitnim organizacijama, odnosno koliko njegova upotreba unutar same organizacije pomaže da se ona približi što većem broju ljudi, da ljudi imaju svest o njoj i da znaju da mogu da joj se obrate ukoliko imaju problem? Dugo se živelo u zabludi da je marketing jednako komercijalizacija i iz tog razloga je bilo neprihvatljivo da jedna neprofitna organizacija upotrebi marketing kao sredstvo za izgradnju svog imidža i približavanje ciljnoj grupi, međutim, u poslednje dve decenije to je promenjeno i vrlo je zanimljiv ovaj preokret kao i činjenica kako je marketing zauzeo čvrsto poziciju u poslovanju neprofitnih organizacija. Ono što je najbitnije i što treba pokazati je to da marketing ne samo da ne narušava poslovnu orijentaciju neprofitne organizacije, već I doprinosi njenoj mnogo boljoj organizaciji i funkcionisanju a samim tim i bržem postizanju postavljenih ciljeva što je u svakom slučaju benefit za pojedinca ili društvenu zajednicu. Cilj je da, sa jedne strane same organizacije postanu što svesnije upotrebe marketinga u svom poslovanju, a sa druge ljudi najpre samog postojanja ovakvih organizacija, a zatim i njihovog ogromnog značaja za celokupno društvo.

2.NEPROFITNA ORGANIZACIJA
2.1.Podela društvenih organizacija

Sve organizacije koje deluju u društvu mogu se podeliti na državne organizacije (javni sektor) i nedržavne organizacije (privatni sektor). Nedržavne organizacije, koje pokreću građani na osnovu svoje privatne inicijative, su organizacije civilnog društva. Sve nedržavne organizacije se dele na profitne (komercijalne) i neprofitne. Profitne su one organizacije čije delovanje ima za cilj stvaranje profita i uvećavanje postojećeg kapitala (npr. preduzeća u privatnom vlasništvu). Za razliku od njih neprofitne organizacije su one koje ne ostvaruju profit, ili ako ga ostvaruju ne ulažu ga u ponovno uvećanje kapitala, već u različite druge dobrotvorne i humanitarne ciljeve (organizacije I udruženje građana). Neprofitne organizacije nemaju za cilj uvećavanje kapitala, čak I onda kada ostvaruju neku zaradu. Tu zaradu uglavnom koriste za rad svojih organizacija. Uspešnost osvarenja njihovih ciljeva se ne može meriti profitom nego kvalitetom konkretne usluge koja je pružena.
Neprofitne organizacije može osnovati pored samih građana i vlada, pa ih zato delimo na vladine (javne) i nevladine (privatne) neprofitne organizacije. Kada govorimo o organizacijama društva, onda se uvek govorio ovom drugom tipu neprofitnih organizacija – nevladinih. Nevladine, neprofitne organizacije su autonomne i samostalne organizacije koje je osnovala grupa građana sa različitim motivima, interesima, ciljevima i problemima. To su sve one organizacije koje nisu vladine (državne), iako država ima svoje organizacije koje se bave rešavanjem sličnih problema, ali uz pomoć državnog aparata (kontrolom i finansiranjemnjihovih aktivnosti). Nevladine organizacije deluju drugačije od vladinih. Suštinu njihovog delovanja čini povezivanje pojedinaca bez posredovanja ili kontrole države,radi ostvarenja nekog zajedničkog cilja ili afiniteta. Nastaju kao neka vrsta alternative rešavanja mnogobrojnih problema na raznim poljima ljudskih delatnosti, koje ne uspevaju da reše ili ne rešavaju na zadovoljavajući način postojeće državne institucije I organizacije. Delovanje ovih organizacija može biti samostalno ili zajedno sa drugim organizacijama, kada se stvaraju mreže ovih organizacija. Oblici viših udruživanja u okviru kojih mogu da deluju ove organizacije su koordinacije, savezi, pokreti. Može se reći da tek razvojem i stvaranjem ovakvog umreženog delovanja mnoštva organizacija,grupa, pojedinaca, nastaje civilno društvo.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari