Seminarski rad iz Vjerovatnoće i statistike

Tema: Aritmetička sredina

Aleksandar Jolović

2

Sadržaj:

UVOD......................................................................................................................................... 3

1. SREDNJE VRIJEDNOSTI..................................................................................................4

1.1.

Potpune srednje vrijednosti..........................................................................................5

1.1.1.

Aritmetička sredina...............................................................................................6

1.1.2.

Geometrijska sredina............................................................................................6

1.1.3.

Harmonijska sredina............................................................................................. 7

1.2.

Položajne srednje vrijednosti.......................................................................................8

1.2.1.

Modus................................................................................................................... 8

1.2.2.

Medijana............................................................................................................... 9

2. ARITMETIČKA SREDINA............................................................................................. 10

2.1.

Osobine aritmetičke sredine....................................................................................... 10

2.2.

Aritmetička sredina iz negrupisanih podataka...........................................................11

2.3.

Aritmetička sredina iz grupisanih podataka...............................................................11

ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 14

LITERATURA......................................................................................................................... 15

background image

Aleksandar Jolović

4

1. SREDNJE VRIJEDNOSTI

Srednja vrijednost je reprezentativna vrijednost, koja, po datim mjerilima, zamjenjuje sve 

vrijednosti   obilježja   u   datoj   seriji.   U   statističkoj   litetaruri   dobila   je   naziv   reprezentativna 

vrijednost zato što predstavlja i zamjenjuje sve vrijednosti serije, jer iz njih proističe i nosi 

njihove   zajedničke   karakteristike.   Kao   reprezentativni   pokazatelj   serije   srednja   vrijednost 

karakteriše statistički skup. Ako se posmatra jedan statistički skup po jednom numeričkom 

obilježju i pođe se od individualnih vrijednosti tog obilježja, teško će se uočiti bitna i zajednička 

karakteristika čak i kad su pojedinačni podaci, grupisanjem u serije, svedeni na manji broj. Zato 

se nastoji da se ta serija zamijeni jednim brojem koji omogućava da se uoči karakteristika 

posmatranog skupa.

1

 

Značaj srednje vrijednosti sastoji se u tome što kao informacija može da zamijeni niz vrijednosti 

serije; polazeći od posebnih i pojedinačnih odlika pojave, dovodi do opšte i zajedničke odlike 

kao pravilnosti pojave. Srednja vrijednost na uopšten i jednostavan način omogućava da se iz 

promenljivih vrijednosti (varijabilnosti) pojave otkrije u njima ono što je bitno i tipično. Ona se 

upotrebljava kako za sažimanje podataka u skupu, tako i za karakterisanje njegove dinamike. To 

je vrijednost koja omogućava upoređenje karakteristika raznih skupova. Srednja vrijednost, kao 

sintetički i reprezentativni pokazatelj, nalazi primjenu u svim oblastima statističke analize.

Da bi srednja vrijednost imala značaj reprezentativne i tipiče vrijednosti, neophodno je da se 

određuje iz homogenog statističkog skupa. Pod homogenim skupom podrazumijeva se skup 

istovrsnih   jedinica   posmatranja.   U   slučaju   da   je   skup   heterogen   (sastavljen   od   različitih 

jedinica), potrebno je najprije izvršiti podjelu skupa u homogene djelove, a zatim će se posebno 

odrediti srednje vrijednosti za svaki od tih djelova. Računski i formalno moguće je naći srednju 

vrijednost   i   u   heterogenom   skupu,   ali   takva   vrijednost   nema   značaj   statističke   srednje 

vrijednosti kao reprezentativnog pokazatelja. Uzmimo, kao primjer, određivanje prosječne 

plate u jednom preduzeću na osnovu plate direktora, proizvodnog kvalifikovanog radnika, 

psihologa i spremačice. Računski, to je jednostavan postupak jer su sve plate u KM, pa ih 

možemo sabrati i podjeliti sa četiri. Međutim, šta takav prosjek znači i čiju platu predstavlja? Iz 

vrijednosti   takvih   heterogenih   jedinica   ne   može   se   dobiti   reprezentativna   vrijednost   u 

statističkom smislu. Sasvim drugi slučaj je ako izračunamo prosječnu platu svih spremačica. 

1

 Praktikum ,,Poslovna statistika” , Visoka skola strukovnih studija za menadzment I bezobezdnost, Niš

Aleksandar Jolović

5

Isto tako, i prilikom upoređivanja srednjih vrijednosti dva statistička skupa vodi se računa o 

homogenosti tih skupova. Znači, pri određivanju i primjeni srednjih vrijednosti mora biti 

zadovoljen princip homogenosti statističkog skupa. 

Srednje   vrijednosti   se   ne   mogu   izračunati   (odnosno   odrediti)   kod   svih   serija.   One   se 

izračunavaju, odnosno određuju samo kod numeričkih (rasporeda frekvencija), a mogu se 

izračunati   iz   vremenskih   serija.   Za   utvrđivanje   karakteristika   rasporeda   frekvencija   one 

predstavljaju polaznu osnovu. 

Srednja vrijednost jedne serije ne može biti manja od najmanje vrijednosti obilježja, niti veća od 

najveće vrijednosti obilježja. Srednja vrijednost može biti i neka vrijednost koja uopšte ne 

postoji u seriji (na primjer, u jednom preduzeću može biti prosječna plata 557KM a da niko u 

tom preduzeću takvu platu nema). Srednja vrijednost može imati i decimalan broj, i ako se 

vrijednosti   obilježja   izražavaju   u   cijelim   brojevima   (na   primjer:   prosječan   broj   članova 

domaćinstva može biti 3,4 ).

2

1.1.

Potpune srednje vrijednosti

Prema tome da li se izračunavaju ili određuju prema položaju pojedinih vrijednosti obilježja, 

srednje vrijednosti se mogu podjeliti u dvije grupe: 

1) potpune srednje vrijednosti i 

2) položajne srednje vrijednosti. 

Potpune srednje vrijednosti, računaju se upotrebom svih podataka u statističkom nizu. Potpune 

srednje vrijednosti su: 

a) aritmetička sredina, 

b) harmonijska sredina i 

c) geometriska sredina.

2

 Praktikum ,,Poslovna statistika” , Visoka skola strukovnih studija za menadzment I bezobezdnost, Niš

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti