Odlomak

UVOD
Berza je mesto na kome se kupuje i prodaje, prvi je odgovor koji se skoro uvek čuje na pitanje „Šta je to berza?“ Naravno, ovaj odgovor je tačan, ali je i toliko i širok, ako je drugačiji i mogao da bude. Po čemu bi se, onda, berza razlikovala od pijace, ili bilo koje prodavnice, ili od tržišta u celini? A upravo u toj razlici leži suština kao institucije.
Razlika se sastoji u tome čime se trguje i kako se trguje. Predmet trgovine, da bi se njime moglo trgovati bez uzorka, mora biti podložan tipizaciji i standardizaciji. Kod novca i hartija od vrednosti ništa lakše. Sa robom je već drugačije – standardizaciji su podložne sirovine i proizvodi prvog stepena obrade. Finalnim proizvodima, zbog njihove raznolikosti, ne može se trgovati na razvijenim berzama.
Odsustvo uzorka iz trgovine, zbog čega je nužno došlo iz potrebe za što jednostavnijim procesom trgovine, kako bi se kapital što brže obrtao, a zahvaljujući tipizaciji i standardizaciji predmeta trgovanja, vodi nas do odgovora na sledeće ključno pitanje po kome se berza razlikuje od drugih tržišnih institucija. Na berzi se dakle, trguje na reč. Ova reč je svojevremeno bila obezbeđena poverenjem, ugledom maloprodajnih trgovaca koji su učestvovali u berzanskim transakcijama, i koji su se svi međusobno poznavali. Razvitkom trgovine ovo „poverenje“ se institucionalizuje i biva zamenjen mrežom pravila po kojima se trguje ( uzansama ), a koje svako ko želi na berzi da trguje, mora unapred da ih prihvati.
Tako smo došli do određenja berze kao mesta na kome se trguje, ali tipiziranom robom i po unapred utvrđenim pravilima.

Pod pojmom berza podrazumeva se stalno mesto trgovanja na kojem se, prema strogo određenim pravilima kupuje određena roba. Samo ime berza ima više tumačenja: jedni smatraju da potiče od francuske reči „bourse”, koja je označavla mesto gde su se sastajali trgovci, drugi smatraju da potiče od italijanske reči „borsa”, što znači kesa ili novčanik, a treći da potiče od grčke reči „byrsa”, što znači oderanu kožu. Neki su opet mislili da termin berza potiče od imena bogate porodice Van der Burse iz Briža, ispred čije se kuće nalazila jedna od prvih berzi. Prema ovome, prvi tragovi organizovane berze javljaju se u XV veku. Međutim, moderne berze kakve danas poznajemo počinju svoj razvoj krajem XVIII veka.1

Berza se definiše kao regulisano i organizovano sekundarno tržište hartija od vrednosti, sa strogo utvrđenim pravilima trgovanja, opštim kriterijumima za prihvatanje hartija od vrednosti kojima će se trgovati, kao i sa kriterijumima kojima se definiše pitanje članstva na berzi. Iz navedene definicije zaključuje se da je berza institucija koja organizuje proces trgovanja, standardizuje predmet trgovanja i određuje način trgovanja.

Berza ne određuje cenu hartija od vrednsoti sa kojima se trguje, ona samo definiše pravila za odvijanje aukcije na kojoj se slobodnim susretanjem ponude i tražnje u određenom trenutku određuje cena hartija od vrednosti U donošenju pravila poslovanja berze su potpuno samostalne, kao i u kontroli njihove primene i sankcionisanju prekršilaca. Posao sankcionisanja je delatnost koja je delatnost posebnih berzanskih sudova – arbitraža.

Osnovni razlog nastanka berzi leži u nameri da se premosti vremenski period od ulaganja do profitiranja, potrebe prikupljanja kapitala kroz više manjih suma čijom koncetracijom se dobija zadovoljavajući iznos za finansiranje, kao i potreba da se uložena sredstva vrate u svakom trenutku.

U osnovi svoje organizacije, berza je centralna tačka oko koje se nalaze svi pomenuti učesnici, a odnosi između učesnika i berze se odvijaju kroz pojedine organizacione delove berze koji predstavljaju i njene osnovne funkcije. S tim u vezi, moglo bi se reći da osnovna organizacija berze podrazumeva sledeće skupove poslova:
• Listing
• Trgovanje
• Kontrola i nadzor
• Informisanje

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari