Menadzment i preduzetnistvo
Seminarski rad iz menadzmenta
MENADzMENT
Seminarski rad
Menadzment i preduzetnistvo
Profesor: Student:
Dr. Sokol Petrovic Popovic Boris SRT55/10
1
Seminarski rad iz menadzmenta
UVOD
Ljudi cesto poistovecuju menadzment sa preduzetnistvom,pa se onda postavlja pitanje
<DA LI JE MENADZMENET ISTO STO I PREDUZETNISTVO?> Mnogi smatraju da
jeste, ali to zapravo nije tako! O tome svedice I revolucije: industrijaska koja je
karakteristicna za devetnaesti vek, zatim menadzerska za dvadeseti vek, a smatra se da ce
preduzetnicka revolucija biti karakteristicna za dvadeset I prvi vek. Ekonomista Kalvin
Kent( Salvin A. Kent) istice: “Nova preduzetnicka revolucija ce imati verovatno isto
toliki uticaj na zivot ljudi u dvadeset I prvom veku, koliki je imala industrijska revolucija
u devetnaestom veku”. Iz ovoga priozilazi da ipak postoji razlika izmedju menadzmenta I
preduzetnistva samim tim sto obelezavaju dve epohe ljudske civilizacije. Kao sto se
mesaju MENADZMENT I PREDUZETNISTVO, isto tako se mesaju MENADZMENT I
PREDUZETNIK, pa se postavlja pitanje “Da li svaki menadzer moze da bude
preduzetnik I obrnuto?”…Dakle, menadzer nije isto sto I preduzetnik, ali preduzetnika
moze u isto vreme da bude I menadzer,sto nije slucaj I sa menadzerom. Sada se postavlja
pitanje “ZASTO?”!!! Preduzetnik moze u isto vreme da bude I preduzetnik(vlasnik) I
menadzer zato sto je njegova dobra volje da l ice ili nece da angazuje strucno lice koje ce
brinuti o njegovom poslu,finansijama I sl. Ukoliko preduzetnik izabere opciju da on bude
u isto vreme I menadzer I preduzetnik,napravice gresku iz prostog razloga zato sto
vodjenje I brigu o poslu I finansijama treba da prepusti menadzeru koji su se za to
obudzavali. Preduzetnistvo je vezano za vlasnistvo,a menadzment za upravljanje I brigu o
tudjem kapitalu. Naime, menadzer istupa u svoje ime a za racun vlasnika,tj. U ovom
slucaju preduzetnika. Isto tako menadzer se postaje obrazovanjem,skolovanjem-
MENADZER SE NE RADJA,sto nije slucaj sa preduzetnikom-on se radja ili se radi o
nasledstvu tj. Porodicnoj tradiciji. Veliki problem preduzetnika je taj sto ukoliko im se
pojavi neki problem oni ga resavaju na ishitren nacin,bez razmisljanja,brzopleto, sto nije
slucaj sa menadzerima. Oni pre nego sto donesu neku odluku dobro razmisle I temeljno
prouce situaciju, pa tek onda iznesu svoje misljenje. Zbog toga je preduzetnistvo vezano
za rizik, neizvesnost, nesigurnost I slicno. Dok je menadzment vezan za profesionalnost,
planiranje, koordiniranje I sigurnost.
Dakle, preduzetnistvo I menadzment su pojave koje su obelezile dve epohe I bez obzira
na razlike koje postoje, najispravnije je posmatrati ih zajedno.
2

Seminarski rad iz menadzmenta
Menadzment ima zadatak da obezbedi opstanak oragnizacije, tj. Rast organizacije. Ono
sto je bitno je cinjenica da jedna organizacije ne moze da posluje ukoliko rukovodioci I
zaposleni nisu u skladu, tj.ukoliko nisu povezane, a njihove aktivnosti medjusobno
uskladjene.
2.PREDUZETNISTVO
2.1. Sta je preduzetnistvo?
Preduzetnistvo se definise kao process koji se sastoji iz kreiranja ( definisanja) biznis
sanse I ideje, njene ocene, realizacije na trzistu I procenu novih sansi.
Koji su kljucni elementi preduzetnistva?
Ključni elementi preduzetničkog procesa su preduzetnik, biznis ideja i resursi potrebni za
njenu realizaciju.
Preduzetnik se definiše kao osoba koja može da spozna, definiše i oceni poslovnu ideju i
da se adekvatno organizuje u cilju njene realizacije. Znači, preduzetnik se nalazi u centru
preduzetničkog procesa i glavni je faktor koji na njega utiče. Pitanje koje čovek mora
sebi da postavi, pre nego što kroči u preduzetničku avanturu, je DA LI POSEDUJE
PREDUZETNICKE KVALITETE?????
Preduzetnik mora da odgovori na pitanja: STA, KAKO I ZA KOGA PROIZVODITI?
U traženju odgovora polazi od sebe, ideja je njegova, bez obzira da li je originalna ili je
preuzeo kao svoju. Konačan odgovor preduzetnika, polazeći od ličnog karaktera, mora da
bude: gde je cilj, šta je cilj, kako stići do cilja?
PREDUZETNICKI ATRIBUTI SU:
1.Rešenost da se završi započeti projekat, bez obzira na frustrirajuće okolnosti.
2.Dinamična individualnost koju iritira stanje status quo.
3.Sposobnost da se otvore i da ispitaju sebe i svoje ideje nepristrasno bez odbrane.
4.Nezadovoljstvo sobom.
5.Nezavisnost od procena i saveta drugih.
6.Ne kriviti druge za neuspeh.
7.Spremnost za nove perspektive.
8.Sposobnost da drži pod kontrolom svoje impulse i osećanja.
9.Da uradi najbolje sa sredstvima sa kojima raspolaže.
4
Seminarski rad iz menadzmenta
2.2.
OKRUZENJE I BIZNIS SANSA
Drugi faktor koji utiče na preduzetnički proces je okruženje. To treba shvatiti u najširem
smislu, kao pravno, političko, ekonomsko, socijalno, kulturološko, klimatsko, geografsko
... okruženje.
Svaki problem koji je uočen u svakodnevnom životu, a posebno na tržištu, ima potencijal
da može predstavljati biznis šansu. Transformacija problema u biznis šansu, predstavlja
suštinski korak u definisanju biznis ideje izvodljive u praksi.
U procesu utvrđivanja biznis šanse, treba izbeći razmišljanje o profitabilnosti i ne treba se
koncentrisati na jedan proizvod. Suština je da nudite rešenje za probleme, svaka situacija
je potencijalni izazivač problema. Koncentrišite se, recimo, na vreme kada ti problemi
nastaju (posle posla, u pauzi za ručak), na situacije (večernji izlazak, a imate dete koje
nema ko da čuva).
Ponuđena rešenja treba da budu od koristi većini ljudi. Veliki problem je velika šansa. U
ovoj fazi preduzetničkog procesa, potrebno je napraviti razliku između ideje o biznisu i
biznis šanse. Loši preduzetnici ih poistovećuju. Mora se posedovati sposobnost uočavanja
signala sa tržišta, ideja ne mora biti unikatna, već je bitno ideju primeniti u praksi.
U fazi definisanja biznis ideje, potrebno je voditi računa da potencijalnim kupcima
ponudite ono što oni žele da kupe, a ne ono što vi želite da prodate. Kupci ne kupuju ono
što vi volite, već ono što oni vole.
Najracionalnije je identifikovati šta je to što kupci žele da kupe, a konkurenti nisu ili ne
mogu da im ponude. Uspešan preduzetnik posmatra celokupno tržište i na njemu
identifikuje različite segmente kupaca i stepen zadovoljenja njihovih potreba. Pažljivom i
efikasnom analizom relevantnih faktora sužava se lista biznis opcija na jednu-dve.
Preduzetnik to može da uradi sam ili sa nekim.
Bitno je da se ide korak po korak. Svaki korak može biti eliminator za neku od opcija.
Sledeća faza u preduzetničkom procesu je grubo definisanje potrebnih resursa za
identifikovane biznis opcije. To se odnosi na sve vrste resursa - ljudi, tehnologija,
finansije. Treba prihvatati i istraživati i one opcije koje su potpuno nove za preduzetnike,
jer se iskustvo i znanje stiče.
Uvek se mogu angažovati neophodni resursi i van preduzetnikovog okruženja. U
definisanju potrebnih resursa, potrebno je voditi se principom od minimuma ka
maksimumu, potencijalni rizik svesti na minimum. Ako govorimo o ljudskim
potencijalima i stručnosti, idealno je ako preduzetnik poznaje oblast u kojo želi da
posluje.
Međutim, iskustvo pokazuje da se može angažovati partner koji dobro poznaje tu oblast
(recimo otvaranje apoteke). Kada govorimo o opremi i tehnologiji, postoje različite
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti