SEMINARSKI RAD

Predmet: Organizovani kriminalitet

Tema: Nasilnički kriminalitet

Student: 

Profesor:

Kristina Milosavljević

    Prof. Dr Miloš Marković

Br. indeksa:
62/13

Novi Sad, 2016.

SADRŽAJ

Uvod

1. Nasilnički kriminalitet.....................................................................................................1

1.1. Ubistvo.....................................................................................................................1
1.2.  Teška telesna povreda.............................................................................................2
1.3.  Teška krađa.............................................................................................................4
1.4.  Razbojnička krađa...................................................................................................5
1.5.  Otmica.....................................................................................................................5
1.6.  Razbojništvo............................................................................................................6
1.7.  Ucena.......................................................................................................................7
1.8.  Iznuda......................................................................................................................7
1.9.  Prevara.....................................................................................................................8
1.10. Krađe vozila.......................................................................................................10
1.11. Silovanje............................................................................................................10

2. Nasilje u porodici..........................................................................................................11
3. Oblici

 

ispoljavanja

 

nasilja

 

na

 

javnim 

skupovima..........................................................12

Zaključak...................................................................................................................................14
Literatura...................................................................................................................................15 

background image

1. NASILNIČKI KRIMINALITET

Pod nasilničkim kriminalitetom obično se podrazumevaju ona dela kod kojih se radi 

postizanja određenog cilja koristi napad na život ili se njime preti. 

Delikti nasilja predstavljaju ona zabranjena ljudska ponašanja kojima se upotrebom 

sile ili ozbiljne pretnje povređuju ili ugrožavaju pravno zaštićena dobra, tačnije delikt nasilja 
je   protivpravna   upotreba   sile   ili   pretnje   prema   drugome,   odnosno   prema   stvarima.   Iz 
navedenih definicija proizilazi da se nasilničkim kriminalitetom, s obzirom na način izvršenja, 
mogu smatrati pojedina krivična dela protiv života i tela, protiv imovine i protiv slobode i 
prava građanina. U širem smislu to mogu biti sva krivična dela u čijem se načinu izvršenja 
primjenjuje sila ili ozbiljna pretnja, ali se sa organizovanim kriminalitetom najčešće mogu 
dovesti u vezu pojedina krivična dela kojim se ugrožava lična i imovinska sigurnost građana. 

Organizovani kriminalitet ima za osnovni cilj bogaćenje i stvaranje profita, to jest 

jačanje finansijske moći i određenih pozicija u društvu, što treba imati u vidu kada se on 
dovodi u vezu sa nasilničkim kriminalitetom. Ovde se ne može napraviti neka oštra razlika, s 
obzirom   na   to   da   nasilje   upotrebljavaju   i   kriminalne   organizacije   koje   ne   stiču   prihod 
nasilničkim kriminalitetom, naročito kada treba da ostvare svoj osnovni cilj, to jest kada je to 
neophodno radi sopstvene zaštite, kao i one kriminalne organizacije koje u svojoj raznovrsnoj 
delatnosti pribegavaju i nasilničkom kriminalitetu. Organizovani kriminalitet može u svojoj 
delatnosti da ima isključivo nasilnički kriminalitet koji mu predstavlja izvor prihoda i sa 
kojim obezbeđuje zaštitu. 

Može se uz druge delatnosti baviti i nasilničkim kriminalitetom kao dodatnim izvorom 

prihoda,   a   može   da   koristi   nasilnički   kriminalitet   kao   sredstvo   za   uspešno   završavanje 
osnovnih   delatnoasti   koje   donose   nezakonitu   dobit.   Ne   treba   zaboraviti   da   nasilnički 
kriminalitet   silom   i   zastrašivanjem   može   biti   efikasno   sredstvo   zaštite   ilegalne   delatnosti 
organizovanog kriminaliteta.

Jače   kriminalne   organizacije   ne   trpe   konkurenciju,   pa   se   često   nasiljem   služe   da 

eliminišu i zauzmu bolje pozicije u sklopu kriminalne delatnosti. Neraščišćeni imovinski ili 
drugi odnosi između kriminalnih organizacija najčešće se rešavaju međusobnim obračunima 
uz primenu nasilja. Mogu postojati neki drugi motivi za vršenje nasilničkih krivičnih dela od 
strane   organizovanog   kriminala,   kao   što   su  

osveta,   mržnja,   vršenje   krivičnih   dela   po 

narudžbini i politički motivi.  

1.1. UBISTVO

Ko drugog liši života, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina. Objekt ovog 

krivičnog dela je živ čovek, odnosno ljudsko biće i to od rođenja pa do smrti. U krivičnom 
pravu kao trenutak rođenja smatra se izdvajanje ploda iz majčine utrobe, ali se pri tome ne 
traži da izdvajanje bude izvršeno u potpunosti, dovoljno je samo da se pojavi bilo koji deo 
tela. Od tog trenutka, uništavanje ploda se smatra ubistvom, dok se uništavanje ploda pre nego 
što je započeo porođaj ne smatra ubistvom, već nedozvoljenim prekidom trudnoće. 

Radnja krivičnog dela se sastoji u preduzimanju bilo koje radnje kojom se prouzrokuje 

smrt nekog lica.

Sama radnja lišenja života nije preciznije određena, s obzirom na veliki broj različitih 

načina prouzrokovanja smrti. 

Radnja ovog dela može se sastojati kako u  činjenju  tako i u  nečinjenju, odnosno u 

aktivnom prouzrokovanju smrti i pasivnom dopuštanju da smrt nastane, a pod uslovom da je 
postojala dužnost sprečavanja smrti. 

Posledica   krivičnog   dela   sastoji   se   u   nastupanju   smrti.  Smrt   ne   mora   odmah   da 

nastupi.   U   ovakvim   slučajevima   potrebno   je   sudsko   medicinsko   veštačenje   jer   se   mora 

1

utvrditi da li je nastupanje smrti bilo umišljajno ili se pak radi o teškoj telesnoj povredi 
kvalifkovanoj smrću.
  Pod trenutkom smrti smatra se trenutak nastupanja moždane smrti, odnosno ireverzibilnog 
oštećenja mozga i prestanka rada svih moždanih funkcija. 

Postoje:

  direktno   uzrokovanje   smrti

  -   podrazumeva   ubistvo   vatrenim   oružjem, 

vešanjem,   spaljivanjem   i   sl.;  

indirektno   uzrokovanje   smrti   -  

  može   biti  kvarenje 

upravljačkog mehanizma na vozilu i sl. (radnja sama po sebi ne izaziva neposrednu smrt već 
su potrebni dodatni uslovi); i  

fizičko

  (mehanički, hemijski i sl) i  

psihičko

  prouzrokovanje 

smrti (izazivanja straha i prepasti).

Do pojma običnog ubistva dolazi se sistemom eliminacije, odnosno utvrđuje se da li 

kod   konkretnog   krivičnog   dela   ubistva   postoji   koje   obeležje   nekog   drugog,   posebnog, 
krivičnog dela ubistva, pa ukoliko to nije slučaj, učinjeno krivično delo smatraće se ubistvom.

Izvršilac krivičnog dela može biti svako lice koje protivpravno liši života neko drugo 

lice.

Krivično   delo   može   se   izvršiti   sa   umišljajem,   a   za   postojanje   dela   dovoljan   je   i 

eventualni umišljaj, tj.da je učinilac pristao na nastupanje smrti pasivnog subjekta. Umišljaj je 
svesno i voljno ostvarenje krivičnog dela. Naš KZ predviđa dve vrste umišljaja:  

direktni 

(dolus directus)

 koji postoji kada je učinilac svestan svoga dela i hteo je njegovo izvršenje i 

postoji svest o posledici usled preduzete radnje; i 

eventualni (dolus eventualis)

 koji postoji 

kada   je   učinilac   bio   svestan   da   usled   njegovog   činjenja   ili   nečinjenja   može   nastupiti 
zabranjena posledica, te je pristao na njeno nastupanje. Ukoliko je krivično delo izvršeno iz 
nehata, postojaće krivično delo nehatno lišenje života. 

Svesni nehat (

luxuria)

 - postoji onda 

kada   je   učinilac   bio   svestan   da   usled   njegovog  činjenja   ili   nečinjenja   može   nastupiti 
zabranjena posledica ali je olako držao da će moći da je spreči ili da ona neće nastupiti.

Nesvesni   nehat   (

negligentia

)

  –   postoji   onda   kada   učinilac   nije   bio   svestan   mogućnosti 

nastupanja   zabranjene   posledice   iako   je,   prema   okolnostima   i   prema   svojim   ličnim 
svojstvima, bio dužan i mogao da bude svestan te mogućnosti. 

2

1.2. TEŠKA TELESNA POVREDA

(1) Ko drugog teško telesno povredi ili mu zdravlje teško naruši, kazniće se zatvorom od šest 
meseci do pet godina. 
(2) Ko drugog teško telesno povredi ili mu zdravlje naruši tako teško da je usled toga doveden 
u opasnost život povređenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj meri oštećen ili oslabljen neki 
važan deo njegovog tela ili važan organ ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad 
povređenog ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost, kazniće se zatvorom 
od jedne do osam godina. 
(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt povređenog lica, učinilac će se 
kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina. 
(4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kazniće se zatvorom do tri godine. 
(5)   Ko   delo   iz   st.   1.   do   3.   ovog   člana   učini   na   mah,   doveden   bez   svoje   krivice   u   jaku 
razdraženost napadom, zlostavljanjem ili teškim vređanjem od strane povređenog, kazniće se 
za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do četiri 
godine, a za delo iz stava 3. zatvorom od šest meseci do pet godina. 
(6) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu ili bremenitoj ženi ili 
licu koje obavlja poslove od javnog značaja, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam 

2

 Čejović, B., Kulić, M., Krivično pravo, Novi Sad, 2014.

2

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti