Odlomak

UVOD

Celog zivota, svakoga dana trudimo se da naucimo nesto novo, ucimo neke nove stvari, svesno ili nesvesno, brze ili sporije iz dana u dan, mi napredujemo. To je proces koji svakoga od nas prati kroz citav zivot. Svakodnevno dolazimo do novih saznanja, saznajemo neke novitete koji su nam do tad bili potpuno nepoznati, Ili pak usavrsavamo, unapredjujemo vec postojeca znanja iz neke oblasti, kako bi to znaje jos vise razvili.  Napredovanje, kao I brzina kojom ce mo da napredujemo u necemu zavisi od vise faktora, pre svega od toga koliko se trudimo da unapredimo nase znanje, nase umece, koliko smo posveceni tome, kao I od nasih realnih sposobnosti I mogucnosti.

Napredovanje u toku ucenja, zavisi od sposobnosti,motivacije I mnogobrojnih osobina licnosti onoga ko uci. Najlakse pracenje napredovanja u toku ucenja je kod slozenijih motornih radnji.

Definicije osnovnih pojmova:

•    Tipicne krivulje ucenja – Kriva linija koja na vidan nacin predstavlja kako napreduje ucenje kroz izvestan vremenski period na grafickom prikazu

•    Plato (visoravan) krivulje ucenja – predstavlja privremeni ili trajan zastoj napredovanja u ucenju. Moze se javiti u toku ucenja (privremeni) ili na kraju ucenja (trajni plato)

1. Napredovanje o ucenju

U većini slučajeva učenja kod čoveka, naročito u slučajevima učenja složenih radnji, retko se dolazi do stupnja koji se ne bi mogao prevazići. Postignuti uspesi u tim slučajevima su uvek manje ili više relativni.
Oni pre svega zavise od mnogobrojnih činilaca motivacije i od ličnih osobina onog koji uči: od potreba i zahteva, postavljenih zadataka, od veličine nagrade, društvenog priznanja, od ambicije i drugih ličnih motiva, od inercije pojedinca, od njegove istrajnosti, od njegovog stepena aspiracije, od njegovog zadovoljenja sa onim što je već postigao ili, obrnuto, od njegovog neprestanog nezadovoljstva sa onim što postiže. Na drugoj strani stupanj posignutog uspeha zavisi i od broja ponavljanja ili količine vežbanja kao i metode vežbanja koja je upotrebljena.

1.1    Merenje napredovanja u učenju

Učinke vežbanja za vreme učenja možemo meriti na više načina. Možemo meriti:
1) radnje ili gradivo koje se savlađuje,
2) vreme za koje se radnje ili gradivo savlađuju i
3) tačnost radnji i znanja gradiva koji se savlađuju.
1) Merenje napredovanja na raznim stupnjevima vežbanja na osnovu savladanih radnji i gradiva vršimo na taj način što na svakom stupnju utvrđujemo koliko je gradiva savladano ili, na primer, koliko pokreta učinimo za određenu jedinicu vremena.
2) Napredovanje u učenju merimo i pomoću vremena i brzine. Ili merimo za koje vreme, kojom brzinom, svršavamo ceo zadatak na raznim stupnjevima vežbanja, ili određujemo koliko nam je bilo potrebno vremena da savladamo određenu jedinicu gradiva posle različitog broja ponavljanja. Tako nam stalno opadanje vremena za koje izvodimo jednu radnju ili jedan pokret u toku učenja predstavlja napredovanje.
3) Napredovanje u pogledu tačnosti meri se brojem pogrešaka koje činimo na raznim stupnjevima učenja, kad izvodimo jednu radnju ili izlažemo učeno gradivo. Sve manji broj grešaka posle sve većeg broja ponavljanja daje nam sliku sve većeg napredovanja u toku učenja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Psihologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari