Savremena IT u službi prisluškivanja ljudi
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Informacione tehnologije
Objavio stefan1801 13. mart 2013. Prijavi dokument
UVOD
Operativni_sistem je jedan od najznačajnijih dijelova softvera koji koristi_računar. Bez operativnog sistema računar je beskorisno parče_metala i provodnika_koji može da posluži jedino kao_ukras. Ako za hardver kažemo da je srce_računara, tada bi operativni sistem bio njegova_duša.
Operativnom sistemu povjeravamo opsluživanje aplikacija, pravilno iskorištavanje_resursa kao i sigurnost naših podataka. Upravo zato operativni_sistemi zaslužuju da im se posveti_posebna pažnja.
Izbor_operativnog sistema nije ništa lakši od izbora_računara. Postoje mnogi_više ili manje poznati/korišteni operativni sistemi od Unix-a, Linux-a do MacOS-a, od Windows-a do OS/2, od RISC OS-a do_BeOS-a…
U ovom Seminarskom radu detaljnije će biti objašnjeno šta je to ustvari_operativni sistem, tj. bit će objašnjen_pojam operativnog sistema, njegova povijest, funkcije te u konačnici i obrađeni neki od najpoznatijih.
POVIJEST I RAZVOJ
Pod pojmom operativnog_sistema u klasičnom smislu podrazumijeva se “softver_potreban za izvršavanje (aplikativnih) programa i za koordinaciju_aktivnosti računarskog sistema. Taj softver može obuhvatati_procedure raspodjele resursa_računarskog sistema, kontrole ulazno-izlaznih operacija, upravljanja memorijom, upravljanja podacima, prevođenja_programskih jezika itd.
Operativni se sistem često naziva kontrolno-upravljački softver i on omogućava rad hardverskih dijelova (rad procesora sa ostalim dijelovima sistema). Pod njegovom kontrolom se nalazi rad računarskog sistema, a programi operativnog sistema veliki su programi koji se bitno ne razlikuju od drugih programa, razlika je samo u veličini programa i složenosti primjene opštih programskih tehnika. Računar nemože raditi bez programa operativnog sistema, a naravno, isti računar može raditi sa više operativnih sistema.
Prve verzije IBM kompatibilnih personalnih računara bile su u stanju da na monitoru ispisuju samo znakove (slova, brojeve i nekoliko specijalnih znakova). Problemi koji su pratili sve ovo bili su u tome što je čovjek morao naučiti komande i tekstualno okruženje tj. što i računar može odgovarati samo tekstom, pa su manje mogućnosti rada sa slikama, grafikama, raznim šemama i sl. Razvoj računarske industrije dovodi do toga da na monitoru u jednom trenutku imate jednu aktivnost, potom podijelite ekran na jasno ograničene površine, a u svakoj od tih površina imate neku aktivnost. Najpoznatiji grafički način rada je zasnovan na Windowsima (prozorima) i ovdje imamo pojavu da svaki prozor funkcioniše nezavisno.
Razvoj operativnih sistema pratio je i razvoj raznih zlonamjernih programa (virusa, trojanaca, spywarea itd) kojima je jedan od glavnih ciljeva krađa podataka od korisnika npr. brojeva kreditnih kartica, te sa druge strane i razvoj On-line zajednica (Security Foruma) koji pomažu korisnicima da zaštite svoje računare od pomenutih zlonamjernih programa i hackera upotrebom raznovrsnih programa za zaštitu npr. Anti-Virusa , Firewalla … kao i stručnim savjetima za uspješnu zaštitu.
Takođe, razvoj operativnih sistema je pratio i razvoj hardvera, tako da razlikujemo četiri generacije operativnih sistema. Prvu koja se javlja pedesetih godina prošlog vijeka i obuhvata monoprogramski rad, drugu generaciju za koju se veže nastanak i primjena multiprogramskih i multiprocesorskih operativnih sistema i rada u realnom vremenu.
Treća generacija pripada periodu od sredine šezdesetih do sredine sedamdesetih i kod nje su važni opštenamjenski operativni sistemi sa različitim režimima rada i četvrta generacija operativnih sistema koja je najsavremenija i podržava koncept baze podataka i model distribuirane obrade podataka. Uporedo sa razvojem operativnih sistema povećava se i broj funkcija kao skupova zadataka koje programi operativnih sistema efikasno izvršavaju.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio dragan79 25. mart 2024.
Objavio mija.03 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.