Optički diskovi
EVROPSKI UNIVERZITET – SVEUČILIŠTE BRČKO
Tehnički fakultet - Drumski saobraćaj
SEMINARSKI RAD
Osnovi informatike
OPTIČKI DISKOVI
M E N T O R:
S T U D E N T:
009/14-DS
Brčko, april 2016.
Sadržaj:

2. Istorija optičkih diskova
Kada je '70-ih godina nastupila era minijaturizacije, u labaratorijama vodećih svjetskih kompanija
vršeni su eksperimenti sa upotrebom lasera u oblasti masovnih memorija. Sredinom te decenije
izašli su i prvi prototipovi ali je za pojavu prvih komercijalno dostupnih uređaja trebalo sačeati
standardizaciju. Prvi primjerci kompakt-diska su proizvedeni početkom 1980-ih godina u
preduzećima ,,Philips" i ,,Sony", i to kao medijumi za čuvanje muzičkih podataka i zamjena za
tadašnji standardni nosač zvuka - gramofonsku ploču. Prema tome CD je u početku bio zamišljen
kao zamjena za gramofonsku ploču, a ne kao medijum za snimanje podataka, što je postao tek
kasnije, 1985. standardom ,,Žuta knjiga" kojeg su donijeli Soni i Filips. U junu 1985.
predstavljen je CD-ROM (engl. read-only memory) a 1990. CD-R (za snimanje).
2.1. Standardizacija
Tražeći pogodan format, kao i optimalnu količinu, odnosno dužinu zvučnog materijala, na
Sonijev prijedlog obje firme su se dogovorile da na taj budući nosač zvuka mora stati bar
Betovenova deveta simfonija u punoj dužini. Taj prijedlog je poticao od tadašnjeg potpredjednika
Sonija Norija Oge, koji je bio obrazovani operski pjevač, i koji je već dugo imao želju da sluša
Betovenovu devetu simfoniju u jednom dijelu, bez mijenjanja nosača zvuka. Ogova omiljena
verzija Herberta fon Karajana trajala je 66 minuta, dok su se tehničari orijentisali po tada
najdužoj veriji Vilhelma Furtvanglera. Snimak iz 1951. godine trajao je tačno 74 minuta. Tih 74
minuta su, preračunato na potreban prečnik nosača zvuka za tu količinu zvučnog materijala,
značili prečnik od 12 centimetara. 1980. godine je od strane tih firmi objavljen standard za
snimanje audio podataka. 1. oktobra 1982. je izašao prvi uređaj za slušanje a več 1988. godine je
proizvođeno više od 100 miliona kompakt-diskova godišnje.
Kod prečnika otvora u sredini (14 milimetara) Fillips je vodio glavnu riječ. Kao uporedna
vrijednost za tu veličinu je korišćen prečnik tada najmanjeg novčića na svijetu - holandskih 10
centi.
Interesantno je da su CD standardi dobijali imena po bojama. Tako da je prvi CD standard, CD-
DA, opisan u ,,crvenoj knjizi" (The Red Book) a CD-ROM standard u ,,žutoj knjizi". Svi CD
standardi objedinjenji su u tzv. knjigama boje duge (Rainbow Books).
Novi standard koji treba da otkloni sve nedostatke CD-ROMa zove se DVD. Razvijen je na
osnovu zajedničkog rada i dogovora mnogih poznatih firmi.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti