Pronađite podatke za osnovne makroekonomske agregate 

Srbije i prokomentarišite ih

Makroekonomski   agregati

  su  sve   ekonomske   veličine   u   jednoj   nacionalnoj 

privredi koje izražavaju resurse i rezultate.

Resursi

:   (ne)zaposlenost,   veličina   fiksnog   kapitala,   raspoloživi   prirodni   resursi,   broj 

preduzeća, broj domaćinstava/stanovnika, broj zaposlenih/nezaposlenih...

Rezultati

:   proizvodi   i   usluge   -   društveni   proizvod,   nacionalni   dohodak   sa   njihovim 

“namenskim” komponentama – lična, javna potrošnja, investicije, izvoz...

Bruto domaci proizvod 

(

GROSS DOMESTIC PRODUCT GDP

)

Bruto domaći proizvod

 (

GROSS DOMESTIC PRODUCT GDP

) izražava sumu 

finalnih dobara i usluga tokom nekog vremenskog perioda (obično godina dana) u jednoj 
zemlji.   Tome   se   dodaje   prirast   zaliha   (sirovina,   nedovršene   proizvodnje   i   gotovih 
proizvoda). Finalni proizvod – ne prolazi dalju preradu, troši se ili izvozi. Prirast zaliha 
ulazi u GDP jer je izraz tekuće ekonomske aktivnosti

Analiza GDP za Srbiju

a) Trend nakon 2001. godine

1

1

 Izvor: 

http://www.tradingeconomics.com/serbia 

b) Stope rasta

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

Bruto domać iproizvod, mil. 
EUR

23.304,9 28.467,9 32.668,2 28.956,6 28.006,1

31.143

28.692 

Bruto domać proizvod, per 
capita, u EUR

3.144,4

3,856,6

4.444,5

3.955

3.841

4.288

3.697 

Bruto domaći proizvod, realni 
rast, u %

3,6

5,4

3,8

-3,5

1,0

1,6

-2,0 

Izvor

2

c) GDP per capita

d) Struktura GDP-a

GDP predstavlja ukupnu tržišnu vrednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u 

nekoj   zemlji   tokom   jedne   godine.   Na   proizvodnoj   strani   GDP-a   Srbije   u   najvećem 
procentu nalaze se: poljoprivreda, industrija i usluge. Potražnu stranu uvek čini zbir: 
privatne potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza (izvoz-uvoz).

2

 

Ministarstvo finansija RS, februar 2013.

background image

Procena osnovnih makroekonomskih indikatora za 2012. godinu, u %

BDP, u mlrd din. (tekuće cene)

3.267,1

BDP, realni pad

-2,0

Investicije u fiksni kapital

-14,5

Izvoz robe i usluga, izražen u evrima

1,8

Uvoz robe i usluga, izražen u evrima

-0,4

Deficit tekućeg računa (sa donacijama), % BDP

-11,0

Inflacija, kraj perioda

13,8

Broj zaposlenih, godišnji prosek, u 000 lica

1.725

Realne prosečne neto zarade

2,3

Na   tržištu   rada   u   periodu   januar–septembar   2012.   godine   na   međugodišnjem 

nivou zabeležen je realni rast zarada i smanjenje zaposlenosti. Ukupna prosečna neto 
zarada isplaćena u ovom periodu je iznosila 40.629 dinara i realno je povećana za 3,2%, 
a prosečna neto zarada u javnom sektoru je iznosila 45.666 dinara i realno je povećana 
za 2,3%. U prvih devet meseci 2012. godine ukupan broj zaposlenih je smanjen za 1,3%, 
a   broj   aktivno   nezaposlenih   lica   povećan   za   1,2%.   Anketna   stopa   nezaposlenosti   je 
povećana   sa   23,7%   u   novembru   2011.   godine   na   25,5%   u   aprilu   2012.   godine   kao 
posledica  sporog oporavka privredne i investicione aktivnosti u zemlji. Anketna stopa 
zaposlenosti   je   smanjena   na   34,3%   u   formalnoj   ekonomiji   i   na   17%   u   neformalnoj 
ekonomiji.

Polazeći od tekućih makroekonomskih trendova, korigovanih podataka o BDP za 

prethodne kvartale i planirane ekonomske i fiskalne politike, za 2012. godinu procenjen 
je realni pad BDP od 2%, inflacija od 13,8%, pad zaposlenosti od 1,2%, pad investicija 
od 14,5%, pad lične potrošnje od 0,7%, rast državne potrošnje od 4,8%, rast izvoza robe 
i usluga od 1,8% i pad uvoza robe i usluga od 0,4%, uz povećanje deficita tekućeg 
računa na 11,0% BDP.

Projekcija osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Srbije

Procena

PROJEKCIJA

2011

2012

2013

2014

2015

BDP, mil. dinara (tekuće cene)

3.175.024

3.267.099

3.679.015

3.979.131

4.316.243

BDP po stanovniku, u EUR

4.288,3

3.966,7

4.295,5

4.545,3

4.846,8

Realni rast BDP

1,6

-2,0

2,0

3,5

4,0

Realni rast pojedinih komponenti BDP, 

%

Lična potrošnja

-0,6

-0,7

-1,3

0,7

1,0

Državna potrošnja

-1,6

4,8

-4,4

0,8

1,7

Investicije

26,9

-14,5

8,7

7,8

8,3

Izvoz robe i usluga

3,9

1,8

9,2

10,6

11,1

Uvoz robe i usluga

6,9

-0,4

2,5

5,6

6,6

Saldo robe i usluga, u EUR, % BDP

-16,6

-18,9

-16,2

-14,4

-12,8

Inflacija, kraj perioda, u %

7,0

13,8

5,5

5,0

4,5

Broj formalno zaposlenih, godišnji

prosek, u 000

1.746,1

1.725,0

1.721,6

1.742,2

1.782,3

Investicioni racio, % BDP

17,1

14,6

15,2

16,0

16,8

Spoljni dug, % BDP, kraj perioda

77,5

87,7

87,5

85,4

85,2

Izvor: MFP

Projekcija BDP

. U 2012. godini, realni pad BDP je 2,0%, a za

 

naredni trogodišnji 

period predviđa se rast BDP po prosečnoj godišnjoj stopi od 3,2%. Revidiran je naniže 

rast BDP u 2013. godini na 2%, pre svega, zbog zaoštravanja krize javnog duga u zoni 

evra i  negativnih  izgleda u  pogledu  ekonomskog  rasta  najvažnijih  spoljnotrgovinskih 

partnera. Takođe, sprovođenjem mera fiskalne konsolidacije u 2013. godini, kao i mera u 

pravcu poboljšanja poslovnog i investicionog okruženja, otkloniće se prepreke uspešnom 

poslovanju   privrede,   što   će   omogućiti   stvaranje   osnove   za   stabilan   i   održiv   rast   u 

narednim godinama. Fiskalna konsolidacija neće u većoj meri uticati na usporavanje rasta 

privredne aktivnosti u 2013. godini, dok će njeni efekti na ekonomski rast u srednjem i 

dugom roku biti značajni.

Ubrzanje rasta BDP u 2014. i 2015. godini na 3,5% i 4,0%, respektivno zasnovano 

je na rastu neto izvoza i na postepenom oporavku potrošnje i investicione aktivnosti.

Realni rast BDP: ostvarena stopa i dugoročni trend, u %

Na   proizvodnoj   strani   BDP,   u   periodu   2013-2015.   godine   očekuje   se   rast 

aktivnosti kod većine sektora privrede. Ekonomska politika biće usmerena na jačanje 

industrijske i poljoprivredne proizvodnje i izvoza, prvenstveno kroz stimulisanje velikih 

investicija u sektore koji obezbeđuju razmenljiva dobra i kroz podsticanje bržeg razvoja 

malih i srednjih preduzeća. Održivi rast privrede podrazumeva da se pokrene značajniji 

razvoj   poljoprivrede   i   industrije,   posebno   izvozno   orijentisanih   grana   čime   bi   se 

obezbedile realne osnove privrednog razvoja.

Sektorski doprinosi rastu BDV delatnosti, p.p.

Projekcija zaposlenosti i zarada

. Srednjoročna projekcija zaposlenosti

 

zasniva se 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti