Odlomak

Uvod
Republika (od lat. res publica – javna stvar), uz monarhiju je drugi osnovni oblik vladavine.
U republici celi narod ili jedan njegov deo ostvaruje suverenitet direktno ili preko svojih izabranih predstavnika. Prema tome republike mogu biti demokratske i aristokratske. Na čelu republike je predsjednik izabran na određeno vrijeme (u pravilu se bira na 4, 5 ili 7 godina) , u nekim slučajevima doživotno, ali bez prava na nasledstvo. Pojedine republikanske norme nastale su u Rimu, a prva demokratska republika (politeja) bila je Atina. Nakon pada Rimske Republike monarhija je dominantno državno uređenje, sve do 18. veka kad republike postaju SAD i Francuska.
Danas postoje 153 republike.
Četiri perioda rimske istorije

Država koju su stvorili Rimljani bila je po mnogo čemu jedinstvena i značajna država starog veka. Nastala je na prostoru jednog grada, na etničkoj i kulturnoj osnovi – latinskoj – koja je bila jedva nešto šira. Rim je od početka primao različite kulturne uticaje i stekao sposobnost prilagođavanja. Istovremeno, rimski mentalitet je obeležen izrazitim konzervativizmom koji je bio u najvećoj meri posledica agrarne osnove rimskog društva. U istorijskoj nauci već je dugo uobičajeno da se rimska istorija deli na četiri perioda čije vremenske okvire određuju promene u političkoj sceni rimske države. Promene kojima se daje jednak značaj sada, Rimljanima nisu bile istovrsne – njima je proterivanje kraljeva bilo velika revolucija, Avgustov principat samo manja nužna korekcija, a prelazak u dominat je prošao potpuno nezapaženo.

• Najstariji period predstavlja doba epskih legendi. Za njega je osnovna odlika kraljevstvo, ali je važnije da je to period prerastanja rodovsko-plemenske zajednice u državu.
• Republika je epoha u kojoj se, kroz društvene sukobe i kompromise gradi sistem ustanova i tradicija koje čine “rimski ustav”, neprekidni rast rimske moći i ovladavanje prostorom Sredozemlja.
• Principat je vreme “tranzicije”, monarhije sa likom republike, u toku kojeg tradicionalne vrednosti postepeno blede u velikoj mešavini naroda i kultura.
• Dominat je period borbe za opstanak ne samo države nego i civilizacije, u kojoj je ostalo malo šta izvorno rimsko; poslednja odbrana carstva je orijentalna apsolutna monarhija.

Republika (509. p.n.e. – 27. p.n.e.)
Pet vekova u toku kojih su Rimom upravljali senat i izborni magistrati predstavljaju najduži od četiri perioda na koje se deli njegova istorija. To je i epoha velikih promena koje su se događale neujednačenim ritmom u različitim oblastima života. Za celovito objašnjenje tih promene bilo bi potrebno nekoliko dopunskih periodizacija u okviru same republike.

Istorija Republike
Pitanje o postanku Rima ima dve priče, prva je legenda o Romulu i Remu. 753.g.pr. Romul i Rem trebali su nasljediti trojanskog junaka Eneja koji je pobjegao u Lacij, ali je njihov stric želeo vlast za sebe te je naredio da se braću stavi u korpu i baci u reku Tibar. Reka je korpu izbacila na obalu, njihov je plač čula vučica koja ih je nahranila, a kasnije ih je odhranio pastir. Na obali Tibra odlučili su sagraditi grad, ali su se pri gradnji posvađali i Romul je ubio Rema. Grad je dobio ime po Romulu Roma, mi ga zovemo Rim. Od tada rimljani računaju vrijeme tj. počinje rimska era. Drugu priču daje Tit Livije u svojim delima, gde kaže da bogovi nisu slučajno odabrali položaj Rima već je to mesto u središtu Italije i stvoreno je za procvat grada.
Tačan datum postanka rimske Republike je teško odrediti. Livije izvještava da je poslednji rimski kralj Lucije Tarkvinije Oholi 510 p.n.e. protjeran iz Rima i da su Lucije Junije Brut i Lucije Tarkvinije Kolatin izabrani za rimske konzule, dok je 508. p.n.e. izabran i prvi visoki sveštenik (Pontifex Maximus). Razdoblje postanka i ranog doba rimske republike označava vreme osnivanja i osiguranja rimske države. 496. p.n.e. Rimljani pobeđuju Latine u bitci kod Regilskog jezera a 493. p.n.e. stvaraju i ulaze u savez s federacijom latinskih gradova. U ovom razdoblju se i javljaju i prvi sukobi između plebejaca i patricija (prvi secessio plebis), gde plebejci, zbog svog teškog položaja u gradu koji je pod vlašću patricija, odlučuju napustiti grad Rim i osnovati drugo naselje. Polovinom 5 veka p.n.e. Decemvir objavljuje tablicu dvanaest zakona, čime se određuju prava rimskih građana. U tom razdoblju Rim je igrao vrlo važnu ulogu u Latiju, pa je odmah nakon uspostavljanja Republike, Rim počeo ustavno provoditi politiku širenja svojih teritorija. Ipak, u tim svojim teritorijalnim pretenzijama, Rim je, na samom početku širenja, doživeo i poraze. Najteži od njih je bio 387. p.n.e. kada su grad zauzeli i opustošili Kelti. Grad se ubrzo oporavio i nastavio svoje širenje kako na jug tako i na sever, pri čemu je došlo do oštrih sukoba protiv Samnita između 343. p.n.e. i 290. p.n.e.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Istorija

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari