Ruska Federacija
Objavio Melika 13. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Istorija, Pravo
Objavio Bojana bre 26. februar 2015. Prijavi dokument
Uvod
Republika (od lat. res publica – javna stvar), uz monarhiju je drugi osnovni oblik vladavine.
U republici celi narod ili jedan njegov deo ostvaruje suverenitet direktno ili preko svojih izabranih predstavnika. Prema tome republike mogu biti demokratske i aristokratske. Na čelu republike je predsjednik izabran na određeno vrijeme (u pravilu se bira na 4, 5 ili 7 godina) , u nekim slučajevima doživotno, ali bez prava na nasledstvo. Pojedine republikanske norme nastale su u Rimu, a prva demokratska republika (politeja) bila je Atina. Nakon pada Rimske Republike monarhija je dominantno državno uređenje, sve do 18. veka kad republike postaju SAD i Francuska.
Danas postoje 153 republike.
Četiri perioda rimske istorije
Država koju su stvorili Rimljani bila je po mnogo čemu jedinstvena i značajna država starog veka. Nastala je na prostoru jednog grada, na etničkoj i kulturnoj osnovi – latinskoj – koja je bila jedva nešto šira. Rim je od početka primao različite kulturne uticaje i stekao sposobnost prilagođavanja. Istovremeno, rimski mentalitet je obeležen izrazitim konzervativizmom koji je bio u najvećoj meri posledica agrarne osnove rimskog društva. U istorijskoj nauci već je dugo uobičajeno da se rimska istorija deli na četiri perioda čije vremenske okvire određuju promene u političkoj sceni rimske države. Promene kojima se daje jednak značaj sada, Rimljanima nisu bile istovrsne – njima je proterivanje kraljeva bilo velika revolucija, Avgustov principat samo manja nužna korekcija, a prelazak u dominat je prošao potpuno nezapaženo.
• Najstariji period predstavlja doba epskih legendi. Za njega je osnovna odlika kraljevstvo, ali je važnije da je to period prerastanja rodovsko-plemenske zajednice u državu.
• Republika je epoha u kojoj se, kroz društvene sukobe i kompromise gradi sistem ustanova i tradicija koje čine “rimski ustav”, neprekidni rast rimske moći i ovladavanje prostorom Sredozemlja.
• Principat je vreme “tranzicije”, monarhije sa likom republike, u toku kojeg tradicionalne vrednosti postepeno blede u velikoj mešavini naroda i kultura.
• Dominat je period borbe za opstanak ne samo države nego i civilizacije, u kojoj je ostalo malo šta izvorno rimsko; poslednja odbrana carstva je orijentalna apsolutna monarhija.
Republika (509. p.n.e. – 27. p.n.e.)
Pet vekova u toku kojih su Rimom upravljali senat i izborni magistrati predstavljaju najduži od četiri perioda na koje se deli njegova istorija. To je i epoha velikih promena koje su se događale neujednačenim ritmom u različitim oblastima života. Za celovito objašnjenje tih promene bilo bi potrebno nekoliko dopunskih periodizacija u okviru same republike.
Istorija Republike
Pitanje o postanku Rima ima dve priče, prva je legenda o Romulu i Remu. 753.g.pr. Romul i Rem trebali su nasljediti trojanskog junaka Eneja koji je pobjegao u Lacij, ali je njihov stric želeo vlast za sebe te je naredio da se braću stavi u korpu i baci u reku Tibar. Reka je korpu izbacila na obalu, njihov je plač čula vučica koja ih je nahranila, a kasnije ih je odhranio pastir. Na obali Tibra odlučili su sagraditi grad, ali su se pri gradnji posvađali i Romul je ubio Rema. Grad je dobio ime po Romulu Roma, mi ga zovemo Rim. Od tada rimljani računaju vrijeme tj. počinje rimska era. Drugu priču daje Tit Livije u svojim delima, gde kaže da bogovi nisu slučajno odabrali položaj Rima već je to mesto u središtu Italije i stvoreno je za procvat grada.
Tačan datum postanka rimske Republike je teško odrediti. Livije izvještava da je poslednji rimski kralj Lucije Tarkvinije Oholi 510 p.n.e. protjeran iz Rima i da su Lucije Junije Brut i Lucije Tarkvinije Kolatin izabrani za rimske konzule, dok je 508. p.n.e. izabran i prvi visoki sveštenik (Pontifex Maximus). Razdoblje postanka i ranog doba rimske republike označava vreme osnivanja i osiguranja rimske države. 496. p.n.e. Rimljani pobeđuju Latine u bitci kod Regilskog jezera a 493. p.n.e. stvaraju i ulaze u savez s federacijom latinskih gradova. U ovom razdoblju se i javljaju i prvi sukobi između plebejaca i patricija (prvi secessio plebis), gde plebejci, zbog svog teškog položaja u gradu koji je pod vlašću patricija, odlučuju napustiti grad Rim i osnovati drugo naselje. Polovinom 5 veka p.n.e. Decemvir objavljuje tablicu dvanaest zakona, čime se određuju prava rimskih građana. U tom razdoblju Rim je igrao vrlo važnu ulogu u Latiju, pa je odmah nakon uspostavljanja Republike, Rim počeo ustavno provoditi politiku širenja svojih teritorija. Ipak, u tim svojim teritorijalnim pretenzijama, Rim je, na samom početku širenja, doživeo i poraze. Najteži od njih je bio 387. p.n.e. kada su grad zauzeli i opustošili Kelti. Grad se ubrzo oporavio i nastavio svoje širenje kako na jug tako i na sever, pri čemu je došlo do oštrih sukoba protiv Samnita između 343. p.n.e. i 290. p.n.e.
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio kl0g 19. februar 2024.
Objavio kl0g 31. januar 2024.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.