Odlomak

UVOD

Izraz platni bilans prvi je upotrebio britanski ekonomista Stuart 1767. godine. On je upotrebio izraz platni promet govoreći o „ukupnoj masi recipročnih plaćanja” između zemlje i inostranstva. Od tada pa do danas koncepcija platnog bilansa doživela je velike izmene.
Sam izraz „platni bilans“ nije dovoljno precizan, jer to nije sistemski popis imovinske aktive i pasive nekog subjekta utvrđenih na određeni dan, već je to popis transakcija utvrđenih u toku jednog vremenskog perioda.
Platni bilans se može definisati kao sistemski pregled svih ekonomskih transakcija obavljenih između rezidenta i nerezidenta u toku određenog vremenskog perioda, najčešće u jednoj godini. U platni promet beleže se i efektivno izvršena plaćanja u toku godine, ali i ona plaćanja koja se odlažu za kasnije.
Platni bilans uobičajeno prihvatamo kao odnos vrednosti svih potraživanja i dugovanja jedne zemlje prema inostranstvu, u određenom vremenskom periodu. Odnosi jedne zemlje sa ostatkom sveta odražavaju se u transakcijama koje se sadrže u platnom bilansu. Na platnom bilansu se nalaze i finansijske operacije, kao što je ulazak stranog kapitala sa investicijama u domaća preduzeća i kupovina nacionalnog duga.
Platni bilans dobija sve više na značaju u današnjem globalnom svetu, tako da se njime meri otvorenost jedne ekonomije.

 

 

 

PLATNI BILANS

Platni promet izmedju jedne zemlje i ostalih zemalja, kao posledica ukupnih finansijskih odnosa, iskazuje se preko dva osnovna instrumenata:
1) platni bilans (bilans plaćanja)
2) devizni bilans.
Platni bilans predstavlja sistematski popis svih ekonomskih transakcija izvršenih između jedne zemlje i inostranstva, obično u toku jedne godine. Platni bilans ima dve osnovne funkcije: prvo, on treba da na sistematizovan način prikaže sve ekonomske odnose sa inostranstvom, drugo, treba da pokaže i finansijsku likvidaciju tih odnosa.
Struktura platnog bilansa ukazuje na njegova dva osnovna dela:
1) tekući račun platnog bilansa,
2) račun kapitala
Tekući račun platnog bilansa uglavnom pokazuje promet roba i usluga (vidljivi uvoz i izvoz), dok račun kapitala i kapitalski podbilans, pokazuje finansijski obračun sa inostranstvom.
Tekući račun platnog bilansa može biti iskazan deficitom ili suficitom, što se izravnava suprotnim kretanjem u računu kapitala. Kretanje u računu kapitala izravnaju transakcije u tekućem računu, tako da je platni bilans obično uravnotežen. Plaćanja za kupovinu robe i usluga u trgovinskom delu platnog bilansa moraju biti pokriveni primanjima od prodaje roba i usluga, kreditima ili drugim oblicima kretanja kapitala.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari