Pojam i značaj globalizacije
14
UVOD
Globalizacija potiče od engleske reči „
the globe“
što znači Zemlja, zemaljska kugla,
okruglo ili loptasto nebesko telo, pri čemu globalizacija obuhvata sve društvene
procese i odnose koji imaju planetarni karakter, koji se manifestuju u svim
aspektima svetskih zbivanja.
Globalizacija predstavlja povezivanja koja prevazilaze okvire nacionalne države,
a cilj im je povećanje ekonomskog rasta i bogatstva.
“Globalizacija upućuje na sliku sveta kao zajedničkog prostora u kome se niti
međuzavisnosti - tehnološke, političke, ekonomske i ekološke - pletu ogromnom
brzinom, poništavajući geografske distance, univerzalizujući demokratski oblik
vlasti i uvećavajući bogatstvo." Dakle, osnovno obeležje globalizacije jeste
tehnološka revolucija, odnosno stvaranje globalne ekonomije sa svetom bez
granica i univerzalnom kulturom: jednake forme, moderne tehnologije, tržišne
ekonomije i demokratija.
Pristalice globalizacije smatraju da je to proces koji vuče ka društvenom
progresu u svim njegovim aspektima (ekonomsko-političkom, tehnološkom,
kulturno-naučnom), doprinoseći da svi (i bogati i siromašni) postaju bogatiji.
Na drugoj strani su oni koji smatraju da je globalizacija isključivo "Projekat
dominacije Zapada", nove imperijalne politike i "amerikanizacije" sveta. Dok za
jedne globalizacija označava integraciju sveta i stvaranje globalne ekonomije i
kulture, za druge ona označava podele i sukob civilizacija. Za dobitnike ona
predstavlja civilizacijski napredak, dok je za gubitnike destruktivna sila, koja
produbljuje jaz između bogatih i siromašnih, stvarajući uslove da bogati budu
još bogatiji, a siromašni još siromašniji.
14
1.POJAM GLOBALIZACIJE
„Globalizaciju možemo definisati kao proces ekonomskog, političkog, socijalnog i
kulturnog delovanja na nadnacionalnom nivou, koji na globalnom nivou menja
ustaljene političke, privredne, socijalne i kulturne odnose. Bitna determinanta
ovog procesa je tehnološki razvoj koji omogućava prostorno i vremensko
smanjivanje sveta.“
U drugoj polovini XX veka nastupio je novi ekonomski talas tzv. globalizacije.
Globalizacija predstavlja povezivanja koja prevazilaze okvire nacionalne države,
a cilj im je povećanje ekonomskog rasta i bogatstva.
Pet dimenzija globalizacije, društvo, politika, ekonomija, kultura i životna
sredina ne mogu sasvim striktno odvojiti jedna od druge, već se prožimaju. Ova
povezanost ne samo između aktera, već i između oblasti predstavlja jednu od
posebnosti globalizacije.
Osnovni ekonomski aspekti globalizacije jesu liberalizacija, privlačenje investicija
i privatizacija. Glavnu ulogu na tržištu imaju multinacionalne korporacije.
Prof. dr Tihomir Gligorić (2007):
Osobine naroda,
BINA, Banja Luka, str.95;

14
krajnje vreme da Srbija, u tranziciono-reformskim procesima i svojoj
okrenutosti ka EU i evro-atlanskim integracijama, preispita svoju "istorijsku
vertikalu" po pitanju svoje orijentacije i položaja u međunarodnoj zajednici,
iznalazeći adekvatna ekonomska i diplomatsko-politička rešenja za
prilagođavanje realnim sveskim procesima, a u cilju državno-nacionalnog
opstanka i ukupnog društvenog prosperiteta.
2.POZITIVNE I NEGATIVNE ASPEKTI GLOBALIZACIJE
Brojne rasprave o globalizaciji podelile su političare, ekonomiste, naučnike i
filozofe. Na jednoj strani su oni koji smatraju da je globalizacija nužnost,
objektivan i spontan proces, "zahuktala mašina" koja stvara novu mapu sveta i
koju niko ne može zaustaviti. Pristalice globalizacije smatraju da je to proces
koji vuče ka društvenom progresu u svim njegovim aspektima (ekonomsko-
političkom, tehnološkom, kulturno-naučnom), doprinoseći da svi (i bogati i
siromašni) postaju bogatiji.
Na drugoj strani su oni koji smatraju da je globalizacija isključivo "Projekat
dominacije Zapada", nove imperijalne politike i "amerikanizacije" sveta. Dok za
jedne globalizacija označava integraciju sveta i stvaranje globalne ekonomije i
kulture, za druge ona označava podele i sukob civilizacija. Za dobitnike ona
predstavlja civilizacijski napredak, dok je za gubitnike destruktivna sila, koja
produbljuje jaz između bogatih i siromašnih, stvarajući uslove da bogati budu
još bogatiji, a siromašni još siromašniji.
Mr Irina Bjelica
,
Evropska unija i globalizacija,
Međunarodna politika,
Institut za međunarodnu politiku i privredu, br.1125-1126.str.54-55.
14
Suština problema odnosa prema globalizaciji nije u opredeljenju "za" ili "protiv"
globalizacije (ili tranzicije), odnosno za jednu od suprotstavljenih (rivalskih)
struja. S obzirom da je globalizacija realnost, bitno je da se od simplifikovanih
uvida i analiza pređe na kompleksno poimanje globalizacije, kako bi se,
zahvatanjem njenih krajnje različitih obeležja, savlađivale i potiskivale
negativne, a maksimalno koristile i afirmisle njene pozitivne dimenzije,
pogotovo što savremeni oblik globalizacije, za razliku od svih predhodnih,
upravo zbog ogromne međuzavisnosti pojedinačnih društava, ima šansu da se
relativno stabilizuje na (istorijski) relativno duži vremenski period, bez obzira
na sve nepravde koje sa sobom nosi, pre svega, prema nerazvijenom delu sveta.
Globalizacija danas rađa raznovrsne izazove, rizike i nejednakosti. Kao takva,
ona predstavlja veliku neizvesnost, ali i različite alternative (realne opcije). i to:
demokratski (i humaniji) ili autoritarni svetski poredak; "održivi razvoj" ili
ekološko i tehnološko samouništenje planete; stabilniji razvoj međunarodnih
odnosa ili novi talasi globalizacije i regionalna sukobljavanja; racionalno
usmeravanje globalizacijskih tokova ili ciklične smene svetskog haosa; jačanje
političke demokratije ili umnožavanje autoritarnih režima, praćenih masovnom
represijom; i dr. Koja će alternativa u budućnosti biti dominantna, pokazaće
vreme.
Pozitivni aspekti globalizacije
Proces globalizacije se, često, prikazuje kao široko polje mogućnosti za sve,
uspostavljanjem ekonomskih principa na osnovu trgovinske deregulacije,
Miodrag Đorđević,Globalizacija i tranzicija,Teme, časopis za društvene nauke,
br.1/2007.str.61-64.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti