Odlomak

UVOD

1.Pojam, nastanak i razvoj novca

‘’Novac se pojavio kao nužan pratilac robne razmjene. Prvobitni ljudsku zajednicu karakteriše proizvodnja za sopstvene potrebe. U prvobitnoj zajednici,kada nije bilo viška proizvoda, pa ni robne razmjene, nije imalo ni potrebe za sredstvom sa funkcijama novca. Težak razvoj proizvodnih snaga nije omogućavao proizvodnju viškova za tržište pa je do razmjene roba dolazilo sporedicno i slučajno. U takvim uslovima pojavio se prost (slucajan oblik vrijednosti) kod koga se vrijednost jedne robe izražava većom ili manjom količinom samo jedne robe. Potpun (razvijen) oblik vrijednosti javlja se u vrijeme kad se vrijednost jedne robe izražava različitim vrstama druge robe. Opšti oblik vrijednosti nastaje u uslovima kada ovi prethodni oblici postaju kočnica razvoja razmjene među ljudima. Podjela rada i razvoj proizvodnih snaga koji ga prati doveo je do potrebe uspostavljanja univerzalnog (novčanog) oblika vrijednosti kada je pronadjena roba koja je na svim teritorijama izražavala vrijednost svih drugih roba-novac.Prošlo je dugo vremena u traženju prave robe joja bi olakšala razmjenu. U pojedinim periodima, tu funkciju vršili su razni proizvodi, kao što su stoka, so, krzno, tekstil i drugi. Kada se pojavio metal , s obzirom na tehnologiju njegove proizvodnje i upotrebnu vrijednost, i on je služio kao posrednik u razmjeni. U prvo vrijeme za razmjenu su služili komadi metala sa određenom težinom a kasnije se prešlo na utiskivanje određeih zakona na takav metal.’’ Zlato je bilo najpogodnije kao opšti ekvivalent,a metalni novac zamjenjivao je razne upotrebe vrijednosti (žito,stoka,…). Različiti oblici novca prisutni su u starim civilizacijama, a prvi njegovi oblici dotiraju iz 2 500 godine prije nove ere iz starog Vavilona. Takođe u Kini,Rimu,Staroj Grčkoj su pronađeni tragovi pra oblika novca u V i VI vijeku prije nove ere. Oko 2 500 godine prije nove ere Egipćani su proizveli prvi metalni novac. Razvojem proizvodnih snaga a naročito poslije velikih preko okeanskih otkrića trgovina dobija snažan zamah a time i novac kao sredstvo za obavljanje razmjene. Time novac sve više prerasta iz mjere vrijednosti kao svoje osnovne funkcije u sredstvo za razmjenu. Period od ranog srednjeg vijeka, sve do kraja XIX vijeka, bilježio je novac kao mjera vrijednosti i sredstvo razmjene, na bazi zlatnog ekvivalenta, koji je sadržao u sebi i čime je mjerena njena vrijednost. Početkom XX vijeka, ukida se takozvani zlatni standard i mjerilo vrijednosti novca, postaje njegova tržišna, odnosno berzanska vrijednost. Sa razvojem novčane privrede dolazi do odvajanja nominalne od realne vrijednosti novca. Time je u robni promet stupio papirni novac. Pojavom papirnog novca on poprima karakter kreditnog novca, što proizilazi iz funkcije novca kao prometnog sredstva. Razvoj platnog prometa i bankarskog sistema dovodi do nastanka bankarskog novca,pa u savremenom svijetu funkcioniše efektivni gotov novac u opticaju, depozitni novac (žiralni novac) i sredstva zadržana u kanalima platnog prometa (novac na putu). Budućnost platnog prometa je u razvoju elektronskog novca.

RAZRADA

1.1. Vrste i vrijednosti novca

1.1.1. Metalni novac

‘’Metali su preuzeli funkciju opšteg sredstva razmjene zbog svojih prirodnih osobina: lako su prenosivi, trajni, djeljivi i moguće ih je topiti. Plemeniti metali (zlato i srebro) korišćeni su kao novac prije drugih monetarnih metala (gvožđa i bakra). Novcu iskovanom od plemenitih metala propisivana su posebna svojstva. On je simbolizovao božanstva – boga Sunca i boga Mjeseca, pa su se vremenom na monete antičkih naroda utiskivali likovi raznih božanstava. Kasnije su vladari umjesto simbola božanstva utiskivali sopstveni lik. Gvožđe i bakar su počeli da se koriste za kovanje metalnog novca kada su ljudi, pored zlata i srebra naučili da obrađuju i druge metale. Poslije propasti Rimskog carstva uslijedile su velike pljacke, raseljavanja, ratovi i epidemije i sve do 14 vijeka navedene pojave su razarale evropski kontinent. U tim uslovima, za male transakcije računi su izmirivani i radu i naturi, a samo za velike trgovine korišćeno je zlato. Od 15 vijeka u Evropi su počele proticati velike količine plemenitih metala. Njihovo porijeklo je bilo djelimično iz trgovinskih odnosa,ali u većoj mjeri iz osvajačkih pohoda. Odsustvo ravnoteze između količina raspoloživog i potrebnog zlata, neophodnih za nesmetano odvijanje robnog prometa, manifestovala se preko cijene zlata i cijene ostalih roba. Kada je količina raspoloživog zlata bila iznad potreba robnog prometa, vrijednost novca je opadala, što je uticalo na opšti porast cijena ostalih roba i obrnuto. Znatno otežavanje funkcionisanja kupoprodajnih transakcija, nametnulo je potrebu za kovanim novcem. Takvo rešenje postaje opštevažeće sredstvo razmjene i time država preuzima na sebe ,,izdavanje” kovanog novca. To znači da su oblik, težina i kvalitet metalnog novca ne samo određivani već i garantovani od strane države. Ovo je i objašnjenje kako je nastala moneta , koja predstavlja oznaku za određenu vrstu kovanog novca čiji oblik, težinu, kvalitet i naziv određuje država. Kovanice sačinjene od zlata i srebra imale su vrijednost koja je odgovarala njihovom metalnom sadržaju (ujedno su bile i nacionalni novac i međunarodno sredstvo plaćanja.

1.1.2. Papirni novac

Poslije ovog perioda (sloma metalizma) nastupilo je razdoblje zlatnog standarda, koje je obilježilo stvaranje papirnog novca. Pojavom novčanica sa zlatnim važenjem papirni novac poprima karakter prometnog sredstva.’’ ’’I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. Banke su im izdavale potvrde na osnovu kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese