Odlomak

Porodicno pravo (drugi deo)

Usvojeno dijete-Izmedju usvojilaca i usvojenika zasnivaju se odnosi koji postoje izmedju roditelja i djeteta. Pravnim aktom zasniva se gradjansko srodstvo koje je osnov porodice po usvojenju. Postoje dvije vrste :
Potpunim usvojenjem usvojenik prekida vezu sa svojom prirodnom porodicom i potpuno se integriše u porodicu usvojilaca, a nepotpunim usvojenjem usvojenik ne prekida vezu sa svojom prirodnom porodicom i srodnički odnos zasniva se samo sa usvojiocem. Potpunim usvojenjem se izmedju usvojilaca i njihovih srodnika sa jedne strane i usvojenika i njegovih potomaka sa druge strane zasniva nerskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu. Zasnivanjem potpunog usovjenja prestaju medjusobna prava i dužnosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika. Zasnivanjem nepotpunog usvojenja ne usposavlja se srodnički odnos izmedju usvojenika i krvnih srodnika usvojilaca.
Materijalni uslovi
Adoptivna sposobnost usvojenika – Da bi dijete moglo biti usvojeno potrebno je da je usvojenje u njegovom najboljem interesu, da je maloljetno, i da su se njegovi roditelji, a nekada i ono samo saglasili sa usvojenjem. – Dijete koje se usvaja treba da potrebno je da proteknu tri mjeseca od njegovog rodjenja a ovo iz razloga da bi se spriječilo ishitreno, nedovoljno promišljeno davanje sagalsnosti za usvojenje od strane majke djeteta, koja je najčešće neudata i može se naći u posebnoj psihološkoj i socijalnoj situaciji. Isto tako ne može se usvojiti dijete čiji roditelji su nepoznati dok ne proteknu tri mjeseca od njegovog napuštanja.. Zakon po pravilu ne dozvoljava usvojenje djece maloljetnih roditelja, koje se izuzetno može usvojiti po proteku jedne godine od njegovog rodjenja pod uslovom da nema izgleda da će se podizati u porodici roditelja ili drugih bližih srodnika-tako da se usvojenje može zasnovati samo ako je to u najboljem itneresu usvojenika. Da bi utvrdio da li je usvojenje u najboljem interesu usvojenika organ starateljstva može odlučiti da dijete smjesti u porodicu usvojilaca na period od šest mjeseci. U našem pravu usvojiti se može samo maloljetno dijete, a sticanjem punoljetstva roditeljsko pravo prestaje i dijete stiče potpunu poslovnu sposobnost, odnosno mogućnost da samo brine o sebi i svojim pravima i interesima. Navršenjem 18-te godine života prestaje podobnost jednog lica da bude usvojeno. Potpuno se može usovjiti dijete do navršene 10-te godine života, jer u prvim godinama života dijete će se lakše adapirati na novu sredinu, prihvatiti usovjioce kao svoje prirodne roditelje i identifikovati se sa njihovim prirodnim potomkom. U Crnoj Gori nepotpuno se može usvojiti dijete od tri mjeseca do punoljetstva a potpuno od tri mjeseca do navršene 10-te godine života
Adoptivna sposobnost usvojioca označava uslove na strani lica koje usvaja, čije ispunjenje ga čini podobnim za zasnivanje roditeljskog odnosa sa tudjim djetetom,a to su:
1.Godine života usvojioca – Usvojiti može samo lice starosti od 30 do 50 godina života, i da je starije od usvojenika najmanje 18 godina. Ako usvojioci zajednički usvajaju isto dijte dovoljno je da samo jedan od njih ispunajva navedene uslove u pogledu godina života. Izuzetno usvojilac može biti i lice starije od 50 godina ako za to postoje naročito opravdani razlozi.
2.Lična svojstva usvojioca –Organ starateljstva treba da dodje do uvjerenja da će on podizati i vaspitavati usvojenika kao dobar roditelj, pa tako usvojiti ne može lice koje je lišeno roditeljskog prava ili mu je roditeljsko pravo ograničeno, koje je lišeno poslovne sposobnosti, koje boluje od bolesti koja može štetno djelovati na usvojenika, itd.
3.Bračni- vanbračni status usvojilaca – usvojioci po pravilu mogu biti samo bračni drugovi ili vanbračni partneri zajedno, što je razumljivo s obzirom na to da se usvojenjem imitira prirodni roditeljski odnos pa djetetu treba obezbijediti oba roditelja.
4.Državljanstvo usvojioca – Usvojenje je rezervisano za državljane Crne Gore jer se usvojenje izmedju stranog državaljanina kao usvojioca i domaćeg državljanina kao usvojenika ne može zasnovati iz razloga što se dijete teže prilagodjava u stranoj državi, gubi domaće državljanstvo, a nisu isključene moguće zloupotrebe. Izuzetno strani državljanin može usvojiti ako se za dijete ne može naći usvojilac medju domaćim državljanima.
5.Srodnički i starateljski odnos usvojioca i usvojenika –Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, niti brat ili sestra..
Formalni uslovi – Forma usvojenja odnosi se na nadležnost organa koji odlučuje o usvojenju i na postupak zasnivanja usvojenja. Razlikuje se stvarna, mjesna i funkcionalna nadležnost organa za zasnivanje usvojenja. Stvarno nadležan za zasnivanje usvojenja je organ starateljstva a poslove organa starateljstva obavlja centar za socijalni rad. Mjesna nadležnost za vodjenje postupka zasnivanja usvojenja povjerena je organu starateljsva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivališe ne može utvrditi. Funkcionalno nadležan za usvojenje u konkretnom slučaju je službenik organa starateljstva kome je internim pravilima povjereno obavljanje ovih poslova.
Postupak za zasnivanje usvojenja i odluka o usvojenju- pokreće se na zahtjev lica koje želi da usvoji dijete. Budući usvojilac odnosno usvojioci podnose zahtjev organu starateljstva uz koji se prilažu dokazi o postojanju zakonskih uslova za zasnivanje usvojenja, potpunog ili nepotpunog. Na osnovu pribavljenih dokaza organ starateljstva utvrdjuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani zakonom. Organ starateljstva može odlučiti da prije zasnivanja usvojenja smjesti dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci kako bi utvrdio da li će usvojenje biti u njegovom najboljem interesu. Period adaptacije treba da pokaže da li je izbor usvojilaca bio dobar, kako će se adaptirati usvojenik u novoj porodičnoj sredini i kakav će kontakt uspostaviti sa oba bračna druga. I potencijalni usvojioci su u prilici da provjere jesu li spremni za odricanja koja nameće obaveza podizanja djeteta. Porodični zakon propisuje zakonsku obavezu usvojioca da upoznaju dijete da je usvojeno najkasnije do njegove 7 godine života, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije dijete.Ako dijete kasnije samo sazna može izazvati teške psihičke posljedice, poremetiti izgradjeni emotivni odnos prema usvojiocima i dovesti do burnih reakcija, stresa i ličnih drama.
Dejstva potpunog usvojenja – najznačajnije dejstvo potpunog usvojenja je u tome što ono stvara neraskidivo gradjansko srodstvo identično krvnom srodstvu i ono se zasniva izmedju usvojilaca i njegovih srodnika sa jedne strane i usvojenika i njegovih potomaka sa druge srane. Potpunim usvojenjem prestaju prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima, kao i prava i dužnosti roditelja i srodnika prema njemu, ali ne prestaje krvno srodstvo kao trajna biološka veza pa će ono i dalje biti bračna smetnja izmedju usvojenika i njegovih krvnih srodnika. Zasnivanje potpunog usvojenja ima posljedice i na odredjivanje ličnog imena usvojenika koje usvojioci sporazumo odredjuju, a dobija zajedničko prezime usvojilaca, a ako usvojioci nemaju zajedničko prezime sporazumno će odrediti prezime usvojenika. Zasnivanjem potpunog usvojenja usvojenik stiče nasljedno-pravni položaj prirodnog potomka usvojilaca. Srodnici iz potpunog usvojenja izjednačeni su u pogledu nasljedjivanja po srodnicima po krvi. Usvojenik i njegovi potomci imaju prema usvojiocu ista prava kao i usvojiočeva djeca i drugi potomci, kao što i usvojilac ima nasljedna prava na zaostavštini usvojenika i njegovih potomaka koja imaju preci usvojenika prema svojim potomcima.
Dejstva nepotpunog usvojenja – Nepotpunim usvojenjem gradjansko srodstvo zasniva se samo izmedju usvojilaca sa jedne strane i usvojenika i njegovih potomaka sa druge strane, a pri tome ne prestaju prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima. Zasnivanjem nepotpunog usvojenja roditeljsko pravo prelazi na usvojioce, dok biološkim roditeljima miruje roditeljsko pravo koje se može ponovo uspostaviti kao usvojenje prestane. I tokom trajanja usvojenja prirodni roditelji imaju obavezu izdržavanja usvojenika a i punoljetni usvojenik ima obavezu da izdržava svoje prirodne roditelje. Usvojenik po pravilu zadržava svoje dotadašnje ime ali mu usvojioci prilikom zasnivanja usvojenja mogu odrediti drugo. Usvojenik najčešće dobija prezime usvojilaca ali oni mogu odlučiti da usvojenik zadrži svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojilaca. Ako je usvojenik stariji od 10 godina za promjenu imena i prezimena potrebna je njegova saglasnost. Zasnivanjem nep

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 8 stranica
  • Porodično pravo -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET MEGATREND - Fakultet za poslovne studije  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese