Pravno normiranje

I. PRAVNO NORMIRANJE KAO NASTAVNI PREDMET
1. Pravno normiranje: naučna disciplina i nastavni predmet (23-34)
Pravno normiranje je jedna od najvažnijih naučnih disciplina i predmet u stvaranju prava. Javlja se sa velikim zakašnjenjem i njgeova potreba je važna. Pravno normiranje je izraz za pripremu, obradu i stvaranje pravnih normi. Odnosi se na stvaranje opstih pravnih normi a ne pojedinačnih. Pod opštom normom se podrazumjeva akt (zakon,pravilnik,uredba) kojim se na opšti način propisuju pravila ponašanja neodređenog broja subjekata koji se nalaze ili se mogu naći u istoj situaciji koja je propisom predviđena. Pojedinacne pravne norme su one norme koje se donose po ovlašćenju opšte pravne norme i važe za konkretan slučaj. NOMOTEHNIKA je stručni izraz kojim se označava nauka o sastavljanju i izradi pravnih propisa.

2. Pojam pravne tehnike: pravna tehnika, zadaci pravne tehnike /160-162/
U najširem smislu tehnika je ljudska praktična djelatnost tj. djelovanje na svijet radi njegovog održavanja ili mjenjanja i u tom smislu tehnika znači ostvarenje nekog cilja. U drugom smislu, tehnika je skup upustava kako odnosnu praktiičnu radnju treba najkorisnije izvoditi, te u tom smislu tehnika nije praktična radnja, nego skup upustava o izvođenju radnji. Osnovni zadatak pravne tehnike je ostavrivanje prava tj. njegove suštine određene pravne norme, zato pravna tehnika mora omogućiti što potpunije prilagođavanje stvarnosti.

3. Odnos pravne nauke i pravne tehnike /162-164/
Pravna tehnika je potčinjena pravnoj nauci, ona je samo sredstvo za primjenu pravne nauke u praksi. Savaka pravna norma ima jedan neposredni cilj koji je vezan za glavni cilj čitavog prava i pravna tehnika ima zadatak da ostvaruje te ciljeve. Takođe je moguć sukob između pravne nauke i pravne tehnike: ako se pravna tehnika isuviše osamostali dobija se jedan bezdušan pravni sistem; to dovodi do sukoba prava i stavrnosti i to dovodi do formalističkog stvaranja prava.

4. Tehnički pravni metodi: pojam, vrste, zadaci /164-167/
POJAM tehničkih pravnih metoda se određuje pomoću opšteg pojma tehničkih metoda, vodeći računa o njihovom posebnom predmetu – pravu. Shodno tome, to su metodi kojima se praktički radi na pravu, odnopsno kojima se pravo stvara ili kada je već stvoreno – primjenjuje.
VRSTE. Pravna tehnika se prema svom predmetu razlikuje na:
• Tehniku stvaranja prava
• Tehniku primjene prava
GLAVNI ZADATCI pravo tehničkih metoda stvaranja prava su:
• Jasnoća pravnih normi,
• Preciznost pravnih normi,
• Gipkost pravnih normi (norme trebaju biti što savitljivije kako bi se pod njih mogao podvesti veliki broj konkretnih slučajeva).

5. Pravila za izradu zakona i drugih propisa (pravila)

Pravila normativno-pravne tehnike za izradu zakona i drugih propisa RS

Član 1.
(1) Pravilima normativno-pravne tehnike za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske (u daljem tekstu : Pravila), ure|uju se pravno-metodološka načela i jedinstvena tehnika koja se primjenjuje kod izrade zakona i drugih propisa Republike Srpske, struktura i sistematika zakona i drugih propisa, izrada izmjena i dopuna, prečišenog teksta i ispravke propisa, stupanje na snagu propisa i sadržaj obrazloženja, jezik, stil i način pisanja, kao i planiranje izrade propisa i organizacija poslova normativne djelatnosti.
(2) Pravila iz stava 1. ovog člana dužni su primjenjivati nosioci normativnih poslova prilikom pripreme zakona i drugih propisa Republike Srpske (u daljem tekstu : propisi), u ministarstvima i drugim republičkim organima uprave.

Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH

Član 1.
(Obim primjene u odnosu na subjekte)
(1) Jedinstvenim pravilima za izradu propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: pravila) određuju se pravila kojih će se pridržavati nosioci normativnih poslova prilikom pripreme propisa u institucijama Bosne i Hercegovine.
(2) Preporučuje se i drugim nosiocima normativnih poslova na nižim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini kao i Uredu visokog predstavnika u BiH da se pridržavaju ovih pravila.
(3) Ako se pravni propisi donose po hitnom postupku i u slučaju kada reguliraju specifična pitanja na koja se, zbog svoje hitnosti, različitog sadržaja i posebnosti u odnosu na druge propise, ne mogu primijeniti ova pravila, nosioci izrade pravnih propisa nisu obavezni pridržavati ih se.

6. Pojam i vrste metoda stvaranja prava /166-168/
Stvaranje prava je vrlo složena djelatnost koja se sastoji iz više složenih djelatnosti. To su sve umske djelatnosti. Svaka od njih se može izvesti na različite načine što se može smatrati različitim metodama stvaranja prava.
Postoje dve glavne vrste mtoda stvaranja prava:
1. Spontano stvaranje prava – subjekat nije svjestan da svojim postupcima stvara pravo (običajno pravo) i
2. Svjesno-plansko stvaranje prava – ono stvaranje prava pri kome je tvorac svjestan da stvara upravo pravo.