Prekršajni postupak

UVOD

Prekršaji su povrede javnog poretka, društvene discipline ili druge društvene vrijednosti koje nisu zaštićene Krivičnim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju krivična djela. U tom smislu,  prekršaji   su,  prvo,  povrede  određenih pravnih normi  kojima   se  zabranjuje   ili  nalaže  određeno ponašanje.  Prekršaji   su ujedno  i  povrede  duštvene  discipline   ili  drugih društvenih  vrijednosti. Propisivanje određene povrede društvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekršaj  ima   za   svrhu   otklanjanja   mogućnosti   ugrožavanja   sigurnosti   ljudi   i   imovine,   nesmetano  obavljanje   privrednih,   kulturnih   i   drugih   društvenih   djelatnosti,  miran   suživot.   Obveza  poštivanja   društvene   discipline   i   drugih   društvenih   vrijednosti   jest   obveza   koja   se  mora  ispunjavati  u civiliziranom  i  na  pravu  zasnovanom društvu.  Za  takva  protupravna  ponašanja  propisuju se  i  prekršajnopravne sankcije koje se,  pod određenim uvjetima  izriču počiniteljima  prekršaja.
Prekršaj  je vrsta protupravnog  i kažnjivog djela koje se razlikuje od ostalih protupravnih i  kažnjivih dijela,  poglavito od krivičnih djela.  Premda  takva konstatacija u  teoriji  nije sporna,  ipak  je  bilo  teorijskih prijepora  o  tome  u  čemu  je   razlika   između  ta  dva  kažnjiva  djela.  U  krivičnonopravnoj   literaturi,  osobito  u  starijoj  njemačkoj   teoriji,   bilo  je   pokušaja   da   se  utvrdi  materijalna (kvalitativna) razlika. Tvrdilo se, primjerice, da krivično djelo znači povredu naročito  vrijednog pravnog dobra, a da je prekršaj samo delikt neposlušnosti, protupropisno postupanje. Kvalitativno razlikovanje prekršaja i krivičnog djela odgovaralo je potrebama starog policijskog  prava, gdje se načelno kažnjavala svaka neposlušnost autoritarnom propisu i gdje u prekršajnom  pravu nije važilo načelo nullum crimen nulla poena sine lege. Prihvaćanje načela zakonitosti  u prekršajnom pravu,   tj.  načela da se za prekršaj  može  kazniti samo za djelo unaprijed predviđeno pravnom normom kao prekršaj i samo sankcijom koja  je  unaprijed  propisana   za  određeni  prekršaj,   rezultiralo  je  posljedicom da   je   razlika   između  krivičnih djela   i  prekršaja   samo  formalna   (kvantitativna). Činjenica   je  da   su prekršaji  blaže  povrede određenih društvenih vrijednosti od krivičnih djela i da ih prati blaža društvena osuda (tj.  blaža sankcija) nego kod krivičnog djela. Zbog toga se pravi razlika u propisima kojima se mogu  propisivati ta kažnjiva djela, u tijelima koja provede postupke, u procesnim pravilima, sankcijama  koje se izriču, u načinu izvršenja sankcija i sl.

POJAM I VRSTE PREKRŠAJNIH SANKCIJA
Pojam prekršajnopravnih sankcija
Prekršajne sankcije za prekršaje propisane zakonom su kazne, globe, mjere upozorenja, zaštitne mjere i vaspitne mjere.  Za prekršaje propisane drugim propisima kao prekršajne sankcije mogu se propisati samo novčana kazna i opomena.  Za svaku vrstu prekršajnih sankcija zakonom ili drugim propisom određuje se visina i njihovo trajanje i nijedna sankcija ne može biti propisana niti izrečena, odnosno primijenjena u neodređenoj visini i na neodređeno vrijeme.
Prekršajne sankcije su mjere propisane prekršajnim pravom koje se primjenjuju prema učiniocima prekršaja. Učiniocima prekršaja se oduzimaju ili ograničavaju neka njihova prava prekršajnim sankcijama. Svrha propisivanja, izricanja i izvršenja prekršajnih sankcija jeste suzbijanje vršenja prekršaja i time ostvarivanje zaštite javnog poretka koji se vršenjem prekršaja povređuje. Da bi se prekršajne sankcije mogle primeniti prema učiniocima prekršaja moraju biti propisane u vrijeme izvršenja prekršaja. Prekršajne sankcije izriču nadležni organi u zakonom propisanom postupku (prekršajni postupak). Naše prekršajno pravo razlikuje četiri vrste prekršajnih sankcija:

1) kazne,
2) opomena,
3) zaštitne mjere,
4) vaspitne mjere.

Kazne su osnovna vrsta prekršajnih sankcija. Postoje dvije vrste prekršajnih kazni:
•    kazna zatvora (min jedan dan, mah 30 dana, u određenim slučajevima mah i do 60 dana),