Odlomak

PREKRSAJNO PRAVO

– Skup pravnih propisa kojima se odredjuju prekrsaji, uslovi za prekrsajnu odgovornost, prekrsajne sankcije prema uciniocima, uslovi za propisivanje i izricanje prekrsajnih sankcija, prekrsajni postupak i postupak izvrsenja odluke.
– Sustinski elemenat PP je i njegova zastitna funkcija koja oznacava da se ovom granom prava zasticuju znacajne vrednosti kao sto su osnovne slobode i prava coveka, drustveno-ekonomsko uredjenje, politicki sistem i pravni poredak u zemlji.
– Propisujuci sankcije za nedozvoljene povrede, prekrsajni propisi sadrze istovremeno i zabrane za odredjena ponasanja. Kao sredstva zastite predvidjene su prekrsajne sankcije, koje drzava preko ovlascenih organa prinudno primenjuje prema uciniocima prekrsajnih povreda, a koje se sastoje u ogranicenju ili lisavanju odredjenih prava koja su priznata svakom gradjaninu.
SISTEM PREKRSAJNOG PRAVA

– 1. Materijalno PP:
– Opsti deo PP (materijalno pp) – obuhvata nacela i institute, regulisan je ZOP. (opsta pitanja – prekrsaj, prek.odgovornost, prek.sankcije, postupak i izvrsenje)
– Posebni deo PP (materijalno pp) – obuhvata niz pojedinacnih zakonskih i podzakonskih odredaba iz razlicitih propisa, koje regulisu raznovrsne oblasti drustvenog zivota (Z o spoljnotrgovisnkom poslovanju, Z o deviznom poslovanju, Z o carinama, Z o osnovama bezbednosti saobracaja na putevima, Z o preometu ekplozivnih materija, Z o JRM)
– 2. Procesno PP – Posebne odrebe procesnog karaktera koje regulisu proceduru primene materijalnog PP
– 3. Izvrsno PP – bavi se izvrsenjem izrecenih prekrsajnih sankcija.
OBLICI KAZNJIVIH DELATNOSTI

– Nase kazneno pravo sadrzi kao oblike kaznjivih delikata: KD, privredne prestupe i prekrsaje, ali se moze govoriti i o disciplinskim deliktima kao posebnoj grupi. Svi imaju niz slicnosti (kaznjive delatnosti) ali i niz razlika u pogledu obelezja, sadrzine, uslova za postojanje, pravnih akata kojim se predvidjaju, tezine, subjekata koji podlezu sankcionisanju, organa nadleznih za pokretanje prek.postupka i procesuiranje, znacaja i pravne prirode.

– KD – su prema bitnim obelezjima, najteza vrsta kaznenih delikata, izvrsena od strane samo fizickih lica, koja se mogu propisati samo zakonom.
– Gonjenje kod KD ostvaruje ovlasceni tuzilac, a presudu prema odredbama Zakonika o KP, donosi nadlezni sudski organ.
– Sankcije za KD su strozije od onih propisanih za ostale oblike kaznenih delikata i u isto vreme su raznovrsnije.

– Privredni prestup – se definise kao povreda pravila o privrednim i finansijskom poslovanju izvrsena od pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu koje je izazvalo stetne posledice ili ih je moglo izazvati, a propisom je odredjeno kao privredni prestup. Oni su prema vlastitoj tezini izmedju KD i prekrsaja.
– Njihova specificnost je oblast u kojoj se vrse (privredno i finansijsko poslovanje), subjekti koji ih vrse (pravna i odgovorna lica u pravnom licu), sud koji odlucuje o njima (trgovinski sud), sankcije koje se primenjuju (novacan akazna i zastitne mere) i predvidjenost zakonima i podzakonskim aktima.
– Razlike izmedju prekrsaja i priv.prestupa cine teze posledice priv.prestupa, izrazene u vidu povrede ili ugrozavanja zasticenih dobara, za razliku od prekrsaja koji kao posledicu imaju povredu povredu propisa u vidu apstraktne opasnosti.
– Ucinilac prestupa moze da bude pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu u okvirima privrednog i finansijskog poslovanja, a prekrsaja svako pravno i fizicko lice.

– Disciplinske povrede ili disciplinska dela – povrede pravila ponasanja koja ustanovljavaju posebnu drustvenu disciplinu, a koja su vezana za odredjeni odnos u kome se nalaze gradjani koji, ujedno mogu biti ucinioci tih delikata. Ucinioci zbog toga mogu biti samo FL zaposlena u drzavnim organima, javnim ustanovama, preduzecima i drugim pravnim subjektima (vojnici, policajci, osudjenici, studenti, clanovi razlicitih klubova).
– Za disc. Povrede propisane su zakonima i na zakonu osnovanim internim aktima pravnih lica, odgovarajuce disciplinske mere (prestanak radnog odnosa, ukor, javna opomena, novcana kazna, iskljucenje, rasporedjivanje na drugo radno mesto) koje primenjuje disciplinski sud ili disc.komisija. prekrsaji se od disc.dela razlikuju najpre po pravnoj prirodi i karakteru, jer disc. Dela predstavljaju povredu discipline u odredjenim oblastima.
– Odgovornost i kaznjiivost za disciplinska dela je odvojena i autonomna u odnosu na ostale delikte, cak i u situacijama sticaja raznih oblika kaznjivih delatnosti u istom deliktu, sto znaci da kaznjavanje za KD, prekrsaj ili privredni prestup ne iskljucuje kaznjavanje za disciplinsko delo ako su ostvareni istom radnjom i sadrze ista obelezja.

PREKRSAJ

– drustveno stetno, protivpravno i skrivljeno postupanje koj eje upereno protiv javnih interesa drustva ili protiv javnog poretka, a cije izvrsenje ne dovodi u pitanje ekonomske i politicke osnove razvoje i opstanka drustevog i pravnog sistema, vec se njime nanosi steta pravnom poretku u vidu remecenja JRM, slabljenja drustevene discipline i ometanje vrsenja funkcija drzavnih i drugih organa.

– Prekrsaj je povreda odredjenog propisa (zakona ili podzakonskog akta) i generalno posmatrano, nije upravljen protiv drustevnih interesa veceg znacaja.
– To su delikti urozavanja u obliku apstraktne opasnosti, za razliku od KD gde se posledica ispoljava i u povredi i u ugrozavanju.
– Prekrsaja nema ukoliko postoji neki od osnova koji iskljucuje proptivpravnost ili krivicu, bez obzira na ispunjenje ostalih osnovnih elemenata.
– Sankcije koje su predvidjene za ucinioce prekrsaja su blaze i po vrsti i po ciljevima primene od sankcija predvidjenih za KD, cak i u slucajevima kad se radi o istim sankcijama (novcana kazna, oduzimanje predmeta). Kao organi koji su nadlezni za donosenje odluke o postojanju prekrsaja i za izricanje prekrsajnih sankcija odredjeni su prvenstveno sudije za prekrsaje i Vec za prekrsaje, a u manjem obimu pojedini organi uprave.
– Gonjenje za prekrsaje se preduzima po sl.duznosti, odnosno na osnovu zahteva za pokretanje prek.postupka od strane ovlascenog lica u ime nadleznog organa i ovlascenog drzavnog organa, kao i organa uprav ena osnovu procedure propisane odgovarajucim zakonima i prekrsajima, odnosno u drugim zakonima.
– Prekrsaj je protivpravna, skrivljeno izvrsena radnja koja je propisom nadleznog organa odredjena kao prekrsaj.
– Elementi opsteg pojma prekrsaja su: radnja, protivpravnost, propisanost prekrsaja i krivica. Osim toga, kod svakog pojedinog prekrsaja pojavljuju se posebna konkretna obelezja koja stavraju posebne pojmove prekrsaja i cine materiju posebnog dela PP.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 14 stranica
  • Prekršajno pravo -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Novi Sad,  UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA - Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, Beograd  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari