Odlomak

UVOD

Osnovna svrha izrade saobraćajne analize jest dati odgovor na pitanje hoće li i u kolikoj mjeri pojedini planirani zahvat u prostoru uticati na kvalitet toka saobraćaja u neposrednom okruženju. Navedeni zahvat u prostoru može biti gradnja novih ili prenamjena postojećih sadržaja, izgradnja novih dionica i raskrsnica, kao i promjena načina regulacije i upravljanja saobraćajnim tokovima. Na temelju saobraćajne analize može se ustanoviti hoće li saobraćajna mreža moći prihvatiti planiranu saobraćajnu potražnju i, ako je to potrebno, predložiti mjere kojima se može postići zadovoljavajući kvalitet odvijanja saobraćajnih tokova.
Najveći uticaj na kvalitetu saobraćajnih tokova ima projektno rješenje raskrsnica u smislu geometrijskog oblika i načina regulacije saobraćaja jer su upravo raskrsnice lokacije gdje se stvaraju zagušenja i veći zastoji na cestovnoj mreži. Pri analizi i ocjeni funkcioniranja raskrsnica primjenjuju se dva kriterija:

  • stepen zasićenosti i
  • nivo uslužnosti.

Stepen zasićenosti predstavlja odnos saobraćajne potražnje i propusne moći posmatranog raskršća, dok se nivo uslužnosti određuje na temelju prosječnog zakašnjenja vozila, tj. produženja trajanja putovanja uzrokovanog načinom kontrole raskršća (semafor, znak stop i dr.).
Na temelju stepena zasićenosti i nivoa uslužnosti mogu se utvrditi kritična mjesta na saobraćajnoj mreži analiziranog područja, a zatim ispitati uticaj različitih mjera za poboljšanje stanja. Uporedbom rezultata pojedinih varijanti može se dati prijedlog za najpovoljnije rješenje.
U posljednjih deset godina simulacije saobraćaja računarom postale su jedan od važnijih alata koji omogućavaju procjenu kvaliteta saobraćajnih tokova na pojedinim raskrsnicama i dionicama te na čitavoj cestovnoj mreži.

 

 

 

 

POJAM MODELA

Model predstavlja apstraktni opis realnog svijeta. On je uvjek pojednostavljen prikaz znatno kompleksnijih struktura, procesa i funkcija fizičkih ili društvenih zbivanja ili ideja. Između modela i orginala postoji određeni odnos. Između njih postoji analogija ili sličnost koja u osnovi predstavlja jednakost struktura, koje je moguće da se proučavanjem modela (M) dodje do saznanja o samom sistemu (S). Modeli se zasnivaju načinjenici da je doganaj A moguće opisati događajem B ukoliko događaj B sadrži bitne elemente događaja A dok je kod matematičkih modela događaj B definisan nekom matematičkom formom.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari