IME I PREZIME
PROMJENE DRŽAVNO – PRAVNOG PORETKA
SEMINARSKI RAD
1. REFORMA
Ova vrsta promjene je gotovo svakodnevna. U državi i pravu se vrše stalno sitne
promjene u organizaciji državnog aparata, propisima i raznim drugim aktima. Reforme
zahvataju skoro sve oblasti društvenog života: privredu, kulturu, nauku…
Možemo govoriti o pojedinačnoj,tj. posebnoj reformi u određenoj oblasti pa čak i više
oblasti, ali i o opštoj koja zahvata celokupno društvo. Poznate sun am: agrarna reforma u
oblasti poljoprivrede, socijalna u oblasti socijalne politike itd.
U nas se naročito govori i intezivno radi na reformama u privredi, kuturi, nauci, može se
reći u svim oblastima, kao procesu približavanja porodici evropskih naroda- Evropskoj
Uniji.
Reforme mogu biti zakonite i nezakonite. Prve su u skladu sa pravnim poretkom države
dok su one druge suprotne tome. Svaka država vrši promjene- reforme koje su zasnovane
na pravnim normama. Broj tih promjena je vrlo veliki. Koliko je veliki značaj dat
reformi, vidi se naročito u tome da se smatra da se reformom mogu riješiti svi odnosi, pa
i klasni. To u stvari negira revoluciju i ublažava klasne sukobe i klasnu borbu.
Napomenuo bih primjere većih društvenih reforma u pojedinih država svijeta koje su
zauzele dosta pažnje javnosti kao na primjer venecuelanske društvene reforme. Dakle
venecuelanski predsednik Ugo Čavez je uz podršku parlamenta predložio 69 izmjena
sadašnjeg ustava.
1
Cilj tih reformi je priprema Venecuele za ulazak u ‘’socijalizam XXI vijeka’’
2
i za
obezbjeđivanje Čavezove lične i moglo bi se reći apsolutne, doživotne vlasti...Godine
1998. kako je izabran za predsjednika zemlje Čavez je počeo sa sprovođenjem opsežnih
reformi političkog sistema, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uslova
najsiromašnijih slojeva i ‘’zahladio’’ odnose sa SAD, zastupajući istovremeno inicijative
za regionalno povezivanje i sarađujući sa komunističkom Kubom. Njegova politika je
izazvala protivljenje venecuelanskih privrednika i sindikata, ali je ostao popularan među
stanovništvom zemlje, pogotovu među siromašnijima.
1
Radomir D.Lukić i Budimir P.Košutić,
Uvod u pravo
,’’Službeni glasnik’’
2
Dr Momčilo V. Dimitrijević,
Uvod u pravo
,’’Savremena administracija’’
4
