Odlomak

EMOCIJE2 EMOCIJE2 EMOCIJE2 EMOCIJE2

1.Koje pokretače čovekovog ponašanja poznajete?
U okviru stanja pobuđenosti razlikujemo sledeće pokretače čovekovog ponašanja: potreba, nagon, težnja, želja i namera

2.Kakav je odnos potrebe, nagona i želje?
Svesno doživljena potreba je nagon koji osobu usmerava da nešto preduzme kako bi potrebu zadovoljila.
Kada uz potrebu i nagon u svesti postoji i predstava privlačnog cilja koji može da zadovolji postojeću potrebu, javlja se želja.
3.Šta je instrumentalno ponašanje?
Ponašanje usmereno ka ostvarenju cilja naziva se instrumentalnim ponašanjem
(primer : dete koje plače jer ne želi da ide na spavanje. Na plač deteta majka prestaje da insistira na odlasku na spavanje i teši dete. Na osnovu određenog broja iskustava u kojima je plač sredstvo postizanja cilja, dete razume da je njegov plač instrument oslobađanja od odlaska na spavanje i počinje da ga redovno koristi u zadovoljavanju svojih potreba)

4. Koja je osnovna podela motiva?
Homeostazni
nehomestazni
Lični motivi
Motiv postignuća
Društveni motivi
Pozitivni društveni motivi (afilijativni motiv)
gregarni motiv

5. Kako nastaju tzv. homeostazni motivi?
Homeostazni motivi (nazivaju se još biološki ili fiziološki), su zasnovani na postizanju homeostaze (ravnoteže) u organizmu, odnosno, na zadovoljenju urođenih potreba (glad, žeđ, mokrenje, seksualni nagon itd.)

6. Koje vrste homeostaznih motiva poznajete?
Homeostazni motivi se dele na:
(1) motive za održavanje jedinke – glad, žeđ, izbegavanje bola, odmor, san, toplota… i
(2) motive za produžetak vrste – seksualni i roditeljski motiv.

7. Koje vrste nehomeostaznih motiva poznajete?
čine ih socijalni (društveni) i lični (ego) motivi. Kod ovih motiva nema neprijatne napetosti, organizam teži povećanju a ne smanjenju draženja.
8. U čemu je razlika između afilijativnog i gregarnog motiva?
(afilijativni motiv) uključuje čovekovu potrebu da oko sebe ima ljude koji će ga voleti i razumeti, ljude na koje može da se osloni i sa kojima doživljava bliskost i poverenje.
gregarni motiv koji se manifestuje u težnji pojedinca da bude zajedno sa drugim ljudima, da bude deo neke socijalne grupe i u osećanju uznemirenosti i nelagodnosti kada je izvan svoje grupe (težnja slična životinjama koje se okupljaju u stado).

9. Kakav je odnos motivacije i emocija?
Motivacioni i emocionalni sistem utiču na mentalnu energiju svake osobe.
Njihovim delovanjem nastaje stanje pobuđenosti i proces pokretanja ličnosti na aktivnost.
Emocije pojačavaju ili umanjuju specifične motive i pomažu u integrisanju motivacionog ponašanja tokom socijalnih interakcija osobe.

10.Šta označava termin funkcionalna autonomija motiva?
Gordon Olport (Allport, 1961) govori o funkcionalnoj autonomiji motiva i napominje da između potreba i ciljeva kojima težimo stoji instrumentalno ponašanje koje je sredstvo ostvarenja potrebe. U slučajevima kada to ponašanje umesto sredstva postane samo sebi cilj funkcionalno se osamostaljuje i razvija novi motiv.
Primer deteta koje pri polasku u školu želi da opravda očekivanje roditelja, nastavnika i socijalne sredine, a kada odraste, razvije potrebu za učenjem. U početku je saznajni motiv bio u drugom planu, ali je kasnije taj motiv postao funkcionalno autonoman

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Psihologija

Više u Skripte

Komentari