Razlike načina stimulisanja potrošača i kupca
BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA
VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH
STUDIJA
Seminarski rad
Razlike načina stimulisanja
potrošača i kupca
Profesor:
Studenti:
dr. Sonja Milojević
Jelena Marić 2D1/0012/11
Milica Lazetić 2D1/0020/11
Miloš Oljača 2D1/0008/11
Andreja Simić 1D1/0017/11
Razlike načina stimulisanja potrošača i kupca
2
Sadržaj:
1. Uvod............................................................................................................................................3
2. Proizvod.......................................................................................................................................4
2.1 Klasifikacija proizvoda u marketingu....................................................................................5
2.2 Životni ciklus proizvoda........................................................................................................ 5
3.1 Osnovna prava potrošača....................................................................................................... 6
3.2 Status potrošača.....................................................................................................................7
4. Kupac...........................................................................................................................................8
5. Proces motivacije potrošača...................................................................................................... 10
5.1 Fiziološki motivi..................................................................................................................11
5.2 Savremene teorije motivacije..............................................................................................12
5.3 Psihološki motivi.................................................................................................................12
5.4 Eksterni motivi.....................................................................................................................12
7. Afektivno ponašanje.................................................................................................................. 15
8. Otkrijte prave želje (bol) kupca.................................................................................................16
9. Stimulisanje kupaca.................................................................................................................. 19
10. Proces stimulisanja krajnjih potrošača.....................................................................................21
11. Ponašanje posle kupovine........................................................................................................22
12. Zaključak.................................................................................................................................23
13. Literatura..................................................................................................................................24

Razlike načina stimulisanja potrošača i kupca
4
2. Proizvod
Proizvod je rezultat čovekove prozvodne aktivnosti koja ima za cilj stvaranje
novih predmeta ili ulsuga pogodnih za podmirenje ekonomskih, ličnih ili društvenih
potreba. Proizvod možemo posmatrati u širem i užem smislu.
U širem smislu on je izlazni rezultat funkcionisanja bilo kog organizacionog
sistema, a u užem smislu posmatra se kao rezultat procesa prizvodnje, koji može biti:
• Količina proizvedenih predmeta (stvari) određenog kvaliteta, koja je podesna za
podmirenje nekih ljudskih ili društvenih potreba,
• Usluga, kvantitativno i kvalitativno određena, koju jedino preduzeće ili
pojedinac pruža drugome, a kojim se podmiruje određena potreba. Proizvod je sve ono
što se može ponuditi tržištu da bi izazvalo pažnju, nabavku ili potrošnju, upotrebu, a što
bi moglo zadovoljiti neku želju ili potrebu.
O dimenzijama proizvoda mora se voditi računa prilikom njegovog uvođenja u
proizvodni program. Suština proizvoda pri tome je najbitnija, i ona se posmatra kroz
davanje odgovorana pitanje: šta je ustvari ono što kupac želi da kupi. Menadžeri
kozmetičkih fabrika ističu: u sovojim fabrikama proizvodimo proizvode a u svojim
prodavnicama potrošačima prodajemo pravo na nadu.
Suština proizvoda treba da bude materijalizovana. Hleb, novine,cigarete,
nameštaj, automobil, u stvari su materijalizovani proizvodi.Svi ovi proizvodi, ako su
materijalizovani, imaju određene karakteristike kao što su dizajn, kvalitet, pakovanje,
marka, servis, garancija itd.
Uloga proizvoda kao instrumenta marketing miksa je vrlo značajna jer preko
njega preduzeće usklađuje svoje mogućnosti sa potrebama i zahtevima kupaca, odnosno
potrošača. Preduzeće treba da ima proizvod ili uslugu koja adekvatno zadovoljava
potrebe kupaca, efikasnije nego usluge i proizvodi drugih preduzeća. Proizvod nastaje
kao rezultat napora svih zaposlenih u preduzeću da se odgovori zahtevima i potrebama
tržišta.
Proizvod se može definisati kao sve ono što se može ponuditi tržištu da izazove
pažnju, kupovinu, korišćenje ili potrošnju, dakle sve ono što može da zadovolji potrebe i
želje potrošača za proizvodima.
Za marketing je od posebnog značaja slika koju kupac ima o proizvodu, s'obzirom
da proizvod mora zadovoljiti određene potrebe da bi bio prihvaćen na tržištu. Zato je
posebno važno da svako preduzeće proizvodi ono što maksimalno zadovoljava potrebe
kupaca.
Razlike načina stimulisanja potrošača i kupca
5
2.1 Klasifikacija proizvoda u marketingu
Za marketing je od posebnog značaja da se izvrši klasifikacija proizvoda koja
može biti obavljena prema različitim kriterijumima. Jedna od najstarijih klasifikacija
potrošnih dobara je na obična, preferirana, posebna i specijalna dobra.
Obična dobra su ona koja kupci kupuju svakodnevno, neposredno i uz minimalan
napor pri kupovini. Kupac ne smatra da je potrebno da pre kupovine proverava kvalitet i
cenu proizvoda. U obične proizvode spadaju: hleb, novine, sapun itd.
Preferirani proizvodi spadaju u višu kategoriju u odnosu na obične. Razlika
između običnih i preferiranihi proizvoda je u sagledavanju rizika od kupaca.
Posebna dobra kupac ne kupuje često i pre nego što donese odluku o kupovini
prikuplja informacije o asortimanu ponude, kvalitetu, ceni, uslovima kupovine itd. S
obzirom da kupac ovih proizvoda nema u startu sve potrebne informacije, potrebno mu je
više vremena da obavi kupovinu. U ova dobra spadaju proizvodi obuće i odeće i jeftinija
trajna potrošna dobra.
Specijalna dobra su proizvodi visokog kvaliteta, sa posebnim karakteristikama i
obično markom, koje kupuje kategorija kupaca visoke kupovne moći. Kupac duže
odlučuje koji će proizvod da kupi a onda je spreman da traži i čeka da bi obavio
kupovinu.
2.2 Životni ciklus proizvoda
U okviru životnog ciklusa proizvoda razlikujemo četiri faze: Faza uvođenja
proizvoda na tržište, faza rasta razvoja, faza zrelosti, faza opadanja.
Faza uvođenja proizvoda predstavlja fazu lansiranja proizvoda na tržište. Nov
proizvod koji se iznosi na tržište najčešće nailazi na prihvatanje samo od ograničenog
broja potrošača. Vrši se postepeno i karakteriše ga spori rast tražnje, niska dobit, visoki
troškovi.
U fazi rasta tražnja za proizvodom postepeno raste a time i obim proizvodnje i
prodaje. To se dešava usled efekta promocije u fazi uvođenja i ostalih marketing napora.
U ovoj fazi obim prodaje je dostigao maksimalno mogući nivo i rast prodaje se
usporava ili prodaja stagnira.
Na tržište dolaze novi proizvodi koji počinju da ugrožavaju postojeće i onda
dolazi do faze opadanja. Ova faza traje sve do njegovog eliminisanja sa tržišta.

Razlike načina stimulisanja potrošača i kupca
7
3.2 Status potrošača
Status potrošača ima svako fizičko lice koje na tržištu pribavlja robu ili usluge
koje koje nisu namenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj delatnosti. U
poređenju sa starim Zakonom, po kome status potrošača ima svako fizičko lice koje
kupuje proizvode ili koristi usluge za lične potrebe ili potrebe svog domaćinstva, novi
Zakon isključuje odredbu po kojoj se potrošač definiše kao fizičko lice koje pribalja robu
ili usluge u lične svrhe što je veoma širok pojam.
Novi zakon predviđa i vansudsko poravnanje potrošačkih sporova što po definiciji
podrazumeva efikasnije sprovođenje samog zakona. Ovaj zakon takođe reguliše
delovanje nezavisnih udruženja potrošača kao jednog od bitnih mehanizama zaštite prava
potrošača. Osnovna uloga ovih udruženja jeste pružanje neposredne podrške potrošačima
u eventualnim sporovima se trgovcima i davaocima usluga. Zakon definiše stroža pravila
ponašanja trgovaca vezana za isticanje cena, kao i jasno obaveštavanje potrošača pre
zaključenja ugovora o prodaji.
Takođe, propisuje se zakonska garancija u trajanju od dve godine s tim što
potrošač ne mora da dokazuje da nije prouzrokovao nedostatak ukoliko se taj nedostatak
javi u prvih šest meseci jer se smatra da je postojao u momentu kupovine, odnosno
prodaje. Jedna od velikih prednosti novog zakona jeste i zaštita interesa potrošača u
oblasti pružanja specijalnih usluga, kao što su struja, gas i telekomunikacije, mada po
nekim mišljenjima novi zakon ostavlja mesta za poboljšanje ovih odredbi
.
Ukratko rečeno potrošači su osobe koje ulaze u proces razmjene s ciljem da
zadovolje svoje potrebe. Potrošač može biti pojedinac,poslovni subjekt. Potrošač je, u
pravilu,fizička ili pravna osoba s kojom prodavač razmjenjuje proizvode
Grbac, B.: Marketinške paradigme, EFRI, 2010.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti