Odlomak

1. UVOD

Informacione i komunikacijske tehnologije (ICT) danas u toj mjeri utječu na svaki segment društva i života i rada pojedinca da postaju sinonim za informatičko društvo. Kada je u travnju 1965. godine, u časopisu „Elektroniks“ (Electronics), suosnivač kompanije „Intel“ Gordon Moore objavio tekst u kome je iznio da se broj tranzistora na svakom kvadratnom inču silicijuma duplira svakih 12 mjeseci (kasnije 18), a troškovi izrade smanjuju, većini ljudi nisu bili jasni nagovještaji dolazećih promjena. Ovo je pravilo nazvano Mooreov zakon i smatra se ključem za razvoj informacione tehnologije.
Tri komponente informacione tehnologije međusobno su neodvojive, a to su: računala, komunikacijske mreže i sposobnost (know-how). Bez treće komponente, znanja – shvatanja i razumjevanja nekog skupa informacija kao načina na koji se one mogu najefikasnije upotrebiti, prve dvije komponente nemaju nikakvu vrijednost.
Informacione tehnologije (IT) imaju fundamentalan utjecaj na moderno društvo i zato se, ne bezrazloga, kaže da mi živimo u informacionom dobu. Načini razmjene i prenosa, kao i količina najrazličitijih informacija danas su veći nego ikad prije u povijesti. Informacione tehnologije su danas sastavni dio života u takvoj mjeri da je praktično nezamislivo funkcioniranje bilo kojeg dijela naše egzistencije bez njih. Poslovanje, komunikacije pa i svakodnevni život se oslanjaju na pogodnosti koje nude različite oblasti korištenja računala i odgovarajućih tehnologija.

2. INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

Informacione tehnologije (IT) se, od strane Američke asocijacije za informacione tehnologije, definiraju kao “izučavanje, dizajn, razvoj, implementacija i podrška ili upravljanje računalnim informacijskim sustavima (IS), softverskim aplikacijama i hardverom”. IT koriste računala i računalne programe da konvertiraju, uskladište, štite, obrade, sigurno šalju i primaju informacije. Termin “Informaciona tehnologija” često obuhvaća i znatno šire polje oblasti tehnologije. Sve one aktivnosti kojima se IT profesionalci bave, od instalacija aplikativnih programa do projektiranja složenih računalnih mreža i informacijskih sustava. Neke od tih aktivnosti su: umrežavanje i inženjering računalnog hardvera, dizajniranje softvera i baza podataka, kao i upravljanje i administracija informacionim sustavom. Informacione tehnologije (IT), kao disciplina, bave se više tehnologijama nego informacijama (što je slučaj sa informacionim sustavima). IT je nova disciplina koja se vrlo brzo razvija kao rezultat zahtjeva iz prakse, odnosno potreba poduzeća i drugih organizacija. Danas poslovanje u svim oblastima potpuno ovisi od informacionih tehnologija, jer sve organizacije koriste sustave zasnovane na IT.
U oblasti informacionih tehnologija nalazi se pet sljedećih elemenata:
• Informacioni hardver i softver,
• Primjenjeni informacioni sustav,
• Veza sa fizičkim i procesima učenja,
• Sustavi za podršku odlučivanju, i
• Informacioni sustavi poslovanja.

3. POTREBA POSLOVNIH SUSTAVA ZA IT

Informacione tehnologije (IT) imaju fundamentalan utjecaj na moderno društvo i zato se, ne bez razloga, kaže da mi živimo u informatičkom dobu. Načini razmjene i prijenosa, kao i količina najrazličitijih informacija danas su veći nego ikad prije u povijesti. Informacione tehnologije su danas sastavni dio života u takvoj mjeri da je praktično nezamislivo funkcioniranje bilo kojeg dijela naše egzistencije bez njih. Poslovanje, komunikacije pa i svakodnevni život se oslanjaju na pogodnosti koje nude različite oblasti korištenja računala i odgovarajućih tehnologija. Razvoj računara i programa, a u isto vrijeme sve složeniji zahtjevi od strane krajnjih korisnika računarskih tehnologija, uvjetovali su pojavu velikog broja različitih rješenja namjenjenih poslovnoj primjeni. Osnovni cilj ovih vrlo različitih rješenja je unaprjeđenje poslovanja.
Razvoj konkurencije i slaba globalna ekonomija izazivaju potrebu da se analizira proces poslovanja – što uključuje strukturu organizacije i kadrove. Cilj je da se postigne više sa manje vremena i sa manje ljudi. Ono što očekujemo da postignemo je: povećanje produktivnosti, bolju podršku kupcima i kraće vrijeme do trzišta, odnosno – prednost na trzištu. Medutim, da bismo ostvarili ovakve ciljeve, potrebno je da: uvedemo ravniju upravljačku strukturu i decentraliziramo donošenje odluka. Naravno, onima koji odlučuju je potrebno na vrijeme dostaviti točne informacije. Nedavna istraživanja kao i realne praktične situacije u nekim industrijskim korporacijama ,,svjetske klase” su pokazali da je komuniciranje jedan od najvažnijih procesa u suvremenim organizacijama. Poznato je da je ranih 1990-tih godina američka korporacija IBM zapala u ozbiljne poslovne teškoće i da je neodgovarajući sustav komuniciranja u toj organizaciji bio jedan od glavnih uzroka tih problema.
Komuniciranje je ne samo osnovna ljudska potreba, ono je i pokretač čovjekova razvoja i napredovanja. To vrijedi i za svijet suvremenoga poslovanja koji se u ovo informacijsko-komunikacijsko doba zapravo vrti oko posjedovanja prave informacije u pravo vrijeme. Živimo u doba Interneta, gdje interni i eksterni kupci zahtijevaju i očekuju informacije. U prošlosti je većina generalnih direktora CEO (engl. Chief Executive Officer) dolazila iz oblasti financija i marketinga. Međutim, u posljednje vrijeme u uspješnim organizacijama je prisutan trend da se postavljaju generalni direktori koji su iz tehničkih znanosti, ili se biraju oni stručnjaci koji uz ostale kvalitete posjeduju i veliko informatičko znanje. Stoga je informatičko obrazovanje imperativ za sve one koji imaju aspiracije da u budućnosti vode uspješnu firmu. Ovladavanje strateškim korištenjem informacione tehnologije postaje danas jednako važno, kao što je pismenost postala važna nakon što je Gutemberg zarotirao svoju galaksiju. Današnje društvo evoluira u informaciono društvo. Time tehnologija postaje alat u službi informacije, a informacija znanje, moć i novac.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari