Odlomak

1. UVOD

Prvo pitanje koje se postavlja je: “Šta su to računari?”

Postoji nekoliko definicija koje se prihvataju:

1. Računar je bilo koji elektronski uređaj koji može da sam pretražuje i obrađuje podatke. (Websterov rečnik)
2. Računar ili kompjuter (computer) je programljiv uređaj koji prihvata, skladišti i upravlja podacima sa ciljem da proizvede podatke koji mogu biti korisni. (Wikipedia)
3. Računari su pomoćna sredstva za brže i lakše računanje sa manje grešaka. (uska definicija)

Danas su računari umnogome prevazišli svoju primarnu namenu i gotovo da nema oblasti u kojoj nisu našli primenu. Nastanak računara vezan je za vekovnu težnju čoveka
da sebi olakša proces računanja, ubrza ga i učini tačnijim.

U razvoju računara značajna su 4 momenta:
1. Pamćenje rezultata
2. Mehanizacija procesa računanja
3. Odvajanje unošenja podataka i automatizacija procesa računanja
4. Opštije korišćenje mašine primenom programa

Postoji 2 perioda u razvoju računarstva,a to su:

1. Period pre pojave elektronskih računara ER do1946.godine
2. Period nakon pojave ER, nakon 1946. godine

Navedena podela je relativno gruba (prvi period je veoma dug, dok je drugi relativno kratak).
Ideja o konstruisanju uređaja za automatizaciju izračunavanja stara je nekoliko hiljada godina. Prva naprava te vrste je Abak (Abacus).

2. Period Abakusa
Razvoj trgovine i potreba za vođenjem poslova dovela je do razvoja sprava za računanje. Jedna od prvih sprava koja se pojavila bila je abakus. Reč Abacus je reč grčkog porekla, sastavljena od složenice: abakos – tabla, koja dalje verovatno vodi poreklo iz hebrejskog jezika od reči abhaq – pesak, prašina .
On je nastao u Kini pre više od 3000 godina, a danas je još uvek u upotrebi. Abakus ili računaljka je sprava koja čoveku olakšava računanje, a ništa ne računa umesto njega. Ona se najšešće realizuje kao drveni okvir sa žicama po kojima se pomeraju kuglice. Vrednost
kuglice zavisi od toga na kojoj se žici kuglica nalazi: najednoj žici jedna kuglica ima vrednost 1, na sledećoj vrednost 10, na sledećoj vrednost 100. Dve kuglice nprvoj žici imaju vrednost 2, na drugoj vrednost 20, i tako dalje. Po tome abakus odgovara računanju u pozicionom brojnom sistemu. Sabiranje se ostvaruje pomeranjem kuglica u jednom smeru, a oduzimanje pomeranjem u drugom. Dakle, abakus je pomoćno memorijsko sredstvo i nema funkcije kakve će imati mehanički kalkulatori koji su nastali mnogo kasnije.
Do 5000 g.p.n.e. – razvijeno brojanje
Oko 3000 g.p.n.e. – pojava prvih pisama (Sumeri u MesoOko 3000 g.p.n.e. – Razvoj 60-teričnog brojnog sistema)
Oko 2600 g.p.n.e. – Zapisi na papirusu
1200-1100 g.p.n.e. – Formiran abakus (abak, suan-penOko 330 g.p.n.e. – Aristotel postavio osnove logike)
Oko 60 g.n.e. – Heron Aleksandrijski konstruisao automat
Oko 100 g.n.e. – U Kini pronađen papir
100-200 g.n.e. – Zapis dekadnih cifara u Indiji
8-9 vek n.e. – Arapi usvojili indijski način zapisa brojeva. Al Horezmi precizno opisao 4 osnovne računske operacije.

3. Mehanizacija procesa računanja
Sve do XVII veka računanje, ma kako složeno, obavljalo se ručno.
Za složena naučna izračunavanja na raspolaganju su bile tablice integrala, logaritama i trigonometrijskih funkcija koje su, takođe ručno, izrađivali timovi ljudi. Najveći značaj mehanizaciji su doprineli:
1450. Johan Gutenberg – Konstrusao prvu štamparsku presu
1614-1620- John Napier otkrio prirodne logaritme i logaritamski računar
1623/24 -Wilhelm Schickard – prva računarska mašina sa prenosom desetica
1642. -Blaise Pascal je napravio 6-mesnu računsku mašinu.Godine 1647. usavršena na
8-mesnu sa prenosom desetica. (Početak perioda mehaničkih računskih mašina).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari