Odlomak

REFORMA JAVNE UPRAVE I HARMONIZACIJA ODREDBIH ZAKONA O OPŠTEM UPRAVNOM POSTUPKU i DRUGIH PROPISA U UPAVNOM POSTUPANJU

1. UVOD

Kako se društvo mijenja i napreduje, tako i javna uprava treba da prati razvoj društva i prati njegove promjene. Reforme se osmišljavaju i provode kako bi se prevazišle i otklonile određene poteškoće. Ovi procesi u javnoj upravi uvijek su veoma težak i kompleksan zadatak, najviše zbog toga što je javna uprava veoma složen i glomazan aparat. Taj aparat čine zaposleni u javnoj upravi, rukovodioci, službenici te ostali zaposleni koji ne obavljaju poslove osnovne djelatnosti javne uprave. Prema Strategiji razvoja javne uprave u Bosni i Hercegovini, javna uprava se treba transformisati od instrumenta vlasti u servis građana . Oni na koje se to odnosi i koji treba da se mijenjaju jesu zaposleni u javnoj upravi.

Pri tome je važno ukazati da su ljudi bića navika, a navika najdublje pušta korjenje. Zbog toga ljudi najteže mijenjaju svoje navike. Nekih recidiva i nekih navika iz prošlosti se moramo osloboditi. U vremenu tranzicije sistema u BiH i njenim entitetima reforma javne uprave biće složen i dugotrajan zadatak. Jedan od najvažnijih zadataka ogleda se baš u tome kakav pristup reformi javne uprave izabrati, a to zasigurno mora biti pristup koji je zasnovan na savremenim osnovama.

Usvojena Strategija reforme javne uprave u BiH temelji se na principima sveobuhvatnog i sistematskog pristupa procesu reforme javne uprave, na dosljednosti i zajedničkoj odgovornosti, te kontinuiranom procesu same reforme. Strategija i njeni Akcioni planovi su osmišljeni u šest organizovanih podgrupa od kojih je za ovaj rad veoma važna oblast koja se odnosi na upravne postupke i poboljšanje kvaliteta upravnog odlučivanja. Poseban naglasak u ovom radu dat je na harmonizaciju odredbi Zakona o opštem upravnom postupku na svim nivoima u BiH i drugih posebnih zakona koji su pravila upravnog postupka propisali na drugačiji način, a u smislu poboljšanja kvaliteta upravnog odlučivanja.

U radu sam ukazao na određene nedostake u odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, kao opšteg procesnog zakona, u smislu njegove primjene u praksi. Izneseni su i određeni stavovi i mišljenja o pojedinim institutima ovog zakona. Ukazano je i na nedovoljnu harmonizaciju između odredbi ovog opšteg procesnog zakona i odredbi drugih posebnih zakona koji su, pozivajući se na odredbe čl. 3 Zakona o opštem upravnom postupku koje govore o suspsidijarnoj primjeni zakona, pravila upravnog postupanja propisali na drugačiji način.

Poseban naglasak u ovom radu dat je na značaj i ulogu službenika u procesu reforme javne uprave u dijelu koji se odnosi na normativnu djelatnost uprave i dosljednu primjenu pravila nomotehnike. Rad sadrži i konkretne zaključke koji su predloženi u smislu harmonizacije odredbi pojedinih procesnih zakona i poboljšanju kvaliteta upravnog odlučivanja.

2. REFORMA JAVNE UPRAVE

Za svaku reformu neophodna je politička volja, znanja i vještine ključnih kadrova odgovornih za reformske procese, kao i obezbjeđivanje potrebnih finansijskih sredstava. Od marta 2003. godine, kada su se u Briselu predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i premijeri oba entiteta, obavezali na provođenje sveobuhvatne reforme javne uprave, pa do sada, možemo reći da se nije puno odmaklo, niti se javna uprava u Bosni i Hercegovini približila principima dobre uprave. Pokazalo se da se reformi javne uprave pristupilo i bez odgovarajuće pripreme u pogledu obrazovanja i obuke njenih ključnih aktera. Ovo, kao i nedostatak političke volje od strane ključnih aktera su zasigurno najveći krivci za sporo provođenje reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini.

Nadalje, iskustva građana, prema izvještaju Centra za humanu politiku , najčešće se opisuju pojmovima neprofesionalnosti, neefikasnosti, korupcije i politizovanosti. Iz izvještaja o procjeni ostvarenog napretka u provođenju reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini, može se vidjeti da su mehanizmi namijenjeni za sprovođenje reforme javne uprave postavljeni tako da usporavaju ili otežavaju samu reformu. Fond za reformu javne uprave je opterećen složenim procedurama za donošenje odluka koje zahtijevaju koncezus svih članova Upravnog odbora za reformu javne uprave, ali i svih članova nadzornih timova za reformske oblasti. Procesom reforme javne uprave upravlja Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave, kao tijelo pri Savjetu ministara Bosne i Hercegovine. Obzirom da Bosna i Hercegovina ima veoma složenu državnu strukturu, i ovdje se pokazalo da je isto i dalje prisutno kao razlog za nedostatak aktivnijeg usaglašavanja i provođenja Zajedničke platforme o temi reforme javne uprave.

Vlade na svim nivoima u Bosni i Hercegovini su 2004. godine, uz pomoć Evropske unije, a na osnovu Memoranduma o razumijevanju s Evropskom komisijom, dogovorile i provele niz detaljnih pregleda postojećeg stanja uprave i reformskih potreba. Po tom je Savjet ministara Bosne i Hercegovine, a u skladu sa preporukom Studije izvodljivosti za BiH, usvojio Odluku o uspostavljanju Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave. Zadatak Kancelarije koordinatora za javnu upravu osmišljen je da koordiniše reformske aktivnosti između Savjeta ministara, entitetskih vlada i Vlade Brčko distrikta, njihovu saradnju sa Delegacijom Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, te da nadgleda i procjenjuje napredak reforme.

Kancelarija je sačinila, a vlade na svim nivoima vlasti u BiH su 2006. godine podržale državnu Strategiju reforme javne uprave i Akcioni plan 1, sa mjerama za njeno provođenje. Strategija je razvijena uz pomoć domaćih i stranih stručnjaka, te uz saradnju i podršku predstavnika Savjeta ministara vlada entiteta i Brčko distrikta, a ista je organizovana u šest podgrupa:

1. Upravljanje ljudskim resursima;
2. Upravljanje informacionim tehnologijama;
3. Izrada pravnih propisa/donošenje politika djelovanja;
4. Javne finansije;
5. Upravni postupci, i
6. Institucionalne komunikacije.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari