Odlomak

RIMSKO PRAVO

Već skoro 1000 godina rimsko pravo je važan element u obrazovanju evropskih pravnika.  Istoriska dimenzija je veoma važna za bilo koju oblast pa i pravo.  Uz pomoć istoriskog gledišta mi stičemo jednu dublju i precizniju spoznaju o predmetu koji se izučava.  Izučavanje rimskog prava daje tu dimenziju studentima prava.  Današnja evropska prava su u znatnoj meri izgrađeni na osnovu rimskog prava: odnosno, na pojmovima i pravilima iz rimskog prava.

Pre rimljana i dugo vremena posle njih (sve skoro do modernog doba) ljudi su verovali da su zakoni bogom dati.  Genijalnost rimljana je u tome što su prvi shvatili da zakone mogu donositi ljudi.  Pravna veština i praksa su ne samo stvoreni, već i do visokog nivoa izgrađeni u Rimu.

Izvori saznanja o rimskom pravu su tekstovi: originalni pravni tekstovi ili antička literatura (na primer, dela čuvenog antičkog govornika Cicerona ili istoričara Tita Livija).

Izvor prava je ono na osnovu čega sudija donosi presude.  Po Titu Liviju, Zakon XII tablica je bio izvor celokupnog javnog i privatnog prava.  Izvor prava je način stvaranja pravnih normi.

Rimska država je po mnogo čemu bila jedinstvena u starom veku.  Rimljani su bili konzervativni: ako bi nešto i primali sa strane to su radili oprezno, davajući mu izričito rimsko obeležje.  Rimska istorija se deli na četiri perioda u skladu sa promenama u političkoj organizaciji rimske države: (1) kraljevstvo, najstariji period u kome je rodopsko-plemenska zajednica prerasla u državu  (2) republika je period u kome se grade ustanove i tradicije koje čine «rimski ustav»  (3) principat je period tranzicije u monarhiju (sa odlikama republike) gde tradicija postepeno bledi  (4) dominat je period borbe za opstanak, gde je malo šta ostalo izvorno rimsko i gde se javlja apsolutna monarhija.
 

 
KRALJEVSTVO (754-509. p.n.e.)
Po legendi, Rim je osnovao Romul, sin boga Marsa i potomak trojanskog junaka Eneja, 754. god. p.n.e..  Prvi stanovnici su bili plemena Latina.  Njima su se pridružili Sabinjani i Etrurci.  Pošto su bili bliski u svakom pogledu, svi zajedno su nazvani Italicima.  Do IV veka p.n.e. glavni kulturni i politički činioci na Apeninskom poluostrvu su bili Grci i Etrurci.

Etrurci su naseljavali severnu Italiju.  Ne zna se odakle su došli ali su imali potpuno izgrađenu civilizaciju i državno uređenje čim su se pojavili na istoriskoj sceni, u VIII veku p.n.e..  Zajedno sa Grcima i Kartaginjanima su se nadmetali za kontrolu nad Sredozemljem.  Moguće je da potiču iz Vinčanske civilizacije [severnog Balkana] i da su sa sobom doneli jezik i azbuku.

Zanatstvo i trgovina su imali određen ali ne prevelik privredni značaj.

Po verovanju, Romul je stanovnike Rima podelio u kurije (curia) kao zasebne vojne, verske i političke zajednice.  Svaka kurija je bila podeljena u deset rodova (gentes).  Rimljani su pripadali određenim kurijama i gensima.  Po nekim proračunima u Rimu je bilo 30 kurija i 300 gensa.

Rimljani su se identifikovali ličnim imenom i gentilskim imenom (nomen gentilicius): slično našem konceptu imena i prezimena.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari